Broj blokiranih građana u Hrvatskoj na kraju 2025. godine blago je smanjen, ali je njihov ukupni dug porastao. Prema podacima Fine, 31. prosinca evidentirano je 196.807 potrošača s neizvršenim osnovama za plaćanje. Glavnica njihova duga dosegnula je tri milijarde eura, a s kamatama je premašila četiri milijarde.

Godinu prije blokirano je bilo 199.165 građana, uz 2,9 milijardi eura duga. No iza tih brojki krije se mnogo ozbiljniji problem. Čak 75 posto blokiranih u blokadi je dulje od godinu dana, a na njih otpada 92,4 posto ukupnog duga. To znači da najveći dio duga nose ljudi koji su godinama izvan redovitih financijskih tokova. Ne radi se o prolaznim teškoćama, nego o kroničnoj prezaduženosti koja produbljuje socijalnu i ekonomsku nesigurnost.

Siromašni bogataši

U takvim okolnostima nameće se pitanje koliko je učinkovit institut stečaja potrošača, koji je uveden 1. siječnja 2016. Fina je tada započela provedbu izvansudskog postupka. Od 2019. taj postupak više nije obvezan prije pokretanja osobnog stečaja pred sudom. U razdoblju od 1. siječnja 2016. do 20. listopada 2025. predano je ukupno 1276 zahtjeva za provedbu izvansudskog postupka pred Fininim savjetovalištem. Od tog je broja sklopljeno samo 16 izvansudskih sporazuma, a u 942 su slučaja izdane potvrde o neuspjelom sklapanju sporazuma. Iz vlastitog iskustva Mira Hajdić ističe da su stečajevi potrošača i dalje rijetka pojava.

- Razlog je dobrovoljnost pokretanja vlastitog stečaja kod fizičkih osoba. Ljudi zaziru od pokretanja stečaja jer većina ima neku imovinu, primjerice naslijeđenu kuću ili zemlju na selu, koju se boji izgubiti i vezani su uz nju iako su im primanja nedovoljna. Tu mahom govorim o osobama iznad pedesete, mlađi ljudi su manje sentimentalni - kaže dr. sc. Mira Hajdić, stečajna upraviteljica i predsjednica Hrvatske udruge stečajnih upravitelja (HUSU).

FREEPIK

Ističe kako važnu ulogu igra i nedovoljna informiranost o stečaju potrošača.

- Nije rijetka situacija da neki ljudi žive u velikim stanovima ili kućama, neprimjerenima za njihovu financijsku situaciju, kojoj najčešće nema lijeka, jer su već u mirovini ili ne rade na poslovima koji će im donijeti financijski napredak. Naši su građani ono što ja zovem "siromašnim bogatašima". Rentaška filozofija života uzela je maha i svi se teško rastaju od onoga što mi u poslovnom sektoru zovemo "dugotrajnom materijalnom imovinom", kao što su nekadašnje vikendice bez obzira na to mogu li od nje zaraditi ili si je priuštiti - komentira Hajdić.

“Rentašku filozofiju" objašnjava slučajem gdje je osoba od pokojnih roditelja naslijedila stan u Zagrebu.

- Činjenica je da prodajom tog stana ne može kupiti manji, jeftiniji stan u kojemu bi mogla živjeti, a da je to negdje u istom susjedstvu. Uz stan je vezuju uspomene i životne navike, a s druge strane živi od socijalne pomoći i mirovine, od koje joj za život na zaštićenom računu ostane tek tristotinjak eura. Zimi ne pali grijanje i ne tušira se jer nema za plaćanje plina. Strah od gubitka doma je kod nje nevjerojatan, stalno se raspituje za jamstvo da neće izgubiti stan ako pokrene stečaj potrošača.

Ubrzavanje postupka

Na stečaj se stoga odlučuju ljudi koji nemaju nikakve imovine, ali nemaju ni redovnih prihoda, ili su oni iznimno mali.

- Ako želimo manje ljudi u dugogodišnjim dugovima, svakako treba puno toga prilagoditi u smislu poticanja otvaranja vlastitih stečajeva i dužine trajanja stečajeva. Možda čak, u određenim slučajevima, odrediti obvezu ulaska u stečaj, dodatno urediti oslobođenje od daljnjih obveza i slično. Financijsko zdravlje nacije jednako je važno za društvo kao i fizičko i mentalno zdravlje i često su u izravnom razmjeru. Kako se sve oko nas dinamizira, potrebno je dinamizirati i ulazak i uspješan izlazak iz stečaja pojedinca - poručuje predsjednica HUSU-a Hajdić.

FREEPIK

Prema Zakonu o stečaju potrošača, postupak u pravilu vodi nadležni općinski sud. Međutim, izmjenama zakonskog okvira predviđena je mogućnost da se, radi rasterećenja općinskih sudova i učinkovitijeg rješavanja predmeta, dio postupaka povjeri i trgovačkim sudovima. Cilj je takvog rješenja ubrzati provedbu postupaka i smanjiti opterećenost sudova, osobito u sredinama s većim brojem predmeta. Predsjednica HUSU-a pozdravlja tu selidbu stečajeva na trgovačke sudove. Pri tome napominje da je potrebno ponovo formiranje stečajnih odjela.

- Specijalizirani stečajni suci češće imaju veću empatiju prema ljudima. Stečaj je po meni najsličniji medijaciji, pronalaženju optimalnog rješenja za sve uključene - naglašava.

FREEPIK

Što se tiče stečajnih upravitelja, odnosno povjerenika, uvjerena je da bi se dio stečajeva potrošača mogao odvijati i bez njihova imenovanja, no napominje da u tom slučaju svakako ostaje pitanje njihove nagrade.

- Stečajni upravitelji nagradu za svoj rad dobivaju iz unovčene imovine, nakon završetka postupka, a u slučaju stečajeva poduzeća te su nagrade, u postotku i iznosima, na razini određenima daleke 1996. godine, pa kvalitetni stečajni upravitelji gube interes za daljnje obnašanje te dužnosti. U javnosti vlada potpuno pogrešna predodžba o poslu i primanjima stečajnog upravitelja. Biti kvalitetan stečajni upravitelj uistinu je složen posao, koji zahtijeva osobe široke edukacije i posebnih vještina, koje se razvijaju s iskustvom, pa gubitak stručnjaka u tom poslu nije lako nadomjestiti - zaključuje Hajdić.