Kirilič: Ako izdržimo, to znači da će Europa i dalje napredovati i cvasti
Ukrajinci koje se suočavaju s ruskom agresijom ne brane samo svoju zemlju, već i cijelu Europu i njene vrijednosti, poručili su govornici na skupu podrške za istočnoeuropsku zemlju u Zagrebu u subotu, u povodu četvrte obljetnice invazije Moskve.
Ukrajinski veleposlanik Vasilij Kirilič, koji je svoju zemlju nazvao "vratima Europe", na Europskom trgu u Zagrebu je upozorio da će ruski "diktator" Vladimir Putin uništiti Europu, ako padnu Ukrajinci.
"Ako izdržimo, to znači da će Europa i dalje napredovati. Da će i dalje cvasti. Ukrajinci ne brane samo moju domovinu, Ukrajinci brane europske vrijednosti, Europu", poručio je Kirilič, čije je veleposlanstvo u suradnji s Gradom Zagrebom organiziralo skup podrške "Hrvatska za Ukrajinu".
Na Europskom trgu se okupilo 100-tinjak osoba s ukrajinskim zastavama i transparentima poput "Danas Ukrajina, sutra Europa" ili "Rusija je teroristička država".
Ruska invazija na Ukrajinu započela je 24. veljače 2022.
'Ruski imperijalisti'
Poljski veleposlanik u Hrvatskoj Pawel Czerwinski se u subotu složio s Kiriličem, kazavši da je samo pitanje vremena kada će "ruski imperijalisti" napasti ostali dio Europe.
Odbacio je zamisli "nekih" koji tvrde da je s Rusijom moguć pošten dogovor te da nas Rusija ne ugrožava, a groznom je nazvao činjenicu da nakon četiri godine rata ima onih koji negiraju potrebu za jačanjem "naših zajedničkih vojnih kapaciteta".
"Neki su govorili da se mir ne dobiva oružjem, drugi nabrajali koliko se škola, vrtića ili bolnica može izgraditi za cijenu samo jednog tenka ili borbenog aviona. Treba, dakle, opet naglasiti brutalnu istinu: ako nismo jači, odlučni i dobro naoružani, škole, vrtići, bolnice, stambene kuće će jednostavno nestati već u prvom satu ruske agresije", rekao je Czerwinski.
Za manjak napretka prema postizanju mirovnog sporazuma je optužio Rusiju, kojoj je predbacio da se koristi "ciničnom pregovaračkom taktikom sovjetske diplomacije: kada već ispunite sve naše zahtjeve, postavit ćemo sljedeće".
Mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine u Ženevi u srijedu su naprasno prekinuti nakon samo dva sata, nakon što je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij optužio Rusiju da ih namjerno odugovlači.
Uvoz ruske nafte
Davor Ivo Stier, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, skupu se obratio u ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, upozorivši da primjećuje da se u posljednje vrijeme sve češće izbjegava koristiti izraz "agresija" te da se umjesto nje koriste izrazi poput "ukrajinsko-ruskog rata" ili "rata u Ukrajini", koje je nazvao eufemizmima.
"A mi dobro znamo koliko je opasno kada se želi relativizirati agresija ... Neki će reći da su to samo riječi, ali iza tih riječi stoji politička motivacija, stoji politika koja ne želi mir, nego koja želi izjednačiti krivnju, relativizirati agresiju", kazao je Stier, zastupnik iz redova pučana.
Dodao je da "mi želimo mir", ali mir koji će trajati, a ne onaj koji će nagraditi agresora i dodatno kazniti žrtvu kako to ne bi bio poticaj na nove agresije, dodajući da se do mira neće doći ako će se na muci ukrajinskog naroda "profitirati trgovanjem ruske nafte".
Rekao je da je zbog toga Europski parlament tražio zabranu uvoza ruske nafte za sve članice Unije, a da one države koje ovih dana traže izuzeće od tog pravila, "nemaju nikakav razlog da to traže", što se odnosilo na Mađarsku i Slovačku.
Europska komisija je najavila u četvrtak da će se sljedeći tjedan održati sastanak koordinacijske skupine za naftu na kojem će se razgovarati o pitanjima opskrbe naftom Mađarske i Slovačke nakon prekida dotoka naftovodom Družba preko Ukrajine.
“Jučer nas je Mađarska obavijestila o svojoj želji da se pozovu na privremeno izuzeće za uvoz ruske sirove nafte morskim putem preko Hrvatske uslijed ovog prekida protoka nafte naftovodom Družba, što je uzrokovano ruskim napadima dronovima”, rekla je glasnogovornica Komisije Anna Kaisa Itkonen.
'Zločinački ciljevi'
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman je kazao da je hrvatski narod subotnjim skupom pokazao potporu ukrajinskom narodu, koji je prije "35 godina prepoznao i Hrvatsku koja je branila slobodu, koja je bila žrtva agresije".
Istaknuo je da je Hrvatska od samog početka ruske invazija pružala sveobuhvatnu pomoć Ukrajini te da će i ubuduće biti uz nju.
"Moramo se zamisliti, mi kao ljudi, čovječanstvo, koji su to viši ciljevi da se ubija jedan narod, da se prelaze njegove granice. Jesu li ti ciljevi plemeniti? Ti ciljevi niti mogu biti viši niti mogu biti plemeniti, ti ciljevi su zločinački", poručio je Grlić Radman.
Dodao je da nije moguć život u svjetskom poretku bez međusobnog uvažavanja i bez poštivanja tuđih granica, teritorija i država.
U ime hrvatskog premijera Andreja Plenkovića govorio je potpredsjednik vlade i ministar branitelja Tomo Medved, koji je Ukrajincima poručio da je Hrvatska uz njih te da će ostati sve dok "mir u Ukrajini ne bude pravedan, siguran i dostojan žrtve ukrajinskih branitelja i ukrajinskog naroda".
Mir ne završava kada utihne oružje
Medved je naglasio da rat ne završava kada utihne oružje, već da on ostaje u "tijelima svakog branitelja i obiteljima koje ponovo uče živjeti zajedno".
"Zato pomoć Ukrajini neće stati na vojnoj i političkoj potpori koju danas pružamo. Ta pomoć bit će prisutna i uključivat će i ono što dolazi kasnije, a to je sustavna, dugoročna i dostojanstvena briga i skrb o veteranima, vjerujem, pobjednicima obrane u Ukrajini", izjavio je Medved, koji je reintegraciju veterana nazvao ključnom sastavnicom "otpornosti i sigurnosti".
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je zahvalio svim Ukrajincima i Ukrajinkama koji su tijekom povijesti doprinosili gradu kao i onima koji mu danas doprinose.
Također, zahvalio je svim stanovnicima grada koji su "čistog i velikog srca prihvatili sve Ukrajince i Ukrajinke".
"Mnogi Ukrajinci su našli dom ovdje u Zagrebu. Privremeni dom, nadam se, a opet ako i ne bude, dobrodošli ste", rekao je Tomašević, istaknuvši da su Zagreb i ukrajinski grad Kijev prije dvije godine postali gradovi prijatelji.
"Kijev je konstantno pod bombardiranjem, konstantno se muči s nedostatkom električne energije, grijanja i u vrlo je teškim okolnostima i kao Zagreb ćemo se potruditi da pomognemo".
Ukrajincima je poželio što skoriju pobjedu i mir, a Ukrajini da što prije postane članica Europske unije "koja je jaka i neovisna".