Hrvatska će do gradnje nove velike nuklearke ili manjih modularnih reaktora u najoptimističnijem scenariju morati pričekati više od desetljeća, a dotad ćemo se u proizvodnji električne energije morati oslanjati na ono što imamo, a tu je vrlo bitan hidropotencijal naših rijeka i daljnja gradnja hidroelektrana. Hrvatska elektroprivreda najavljuje projekte izgradnje novih kapaciteta u hidroelektranama, a najveći je dogradnja Hidroenergetskog sustava Kosinj-Senj. Što se tiče izgradnje malih hidroelektrane, one će se graditi u mjeri koliko je to ekonomično i ekološki prihvatljivo, međutim, taj je potencijal relativno mali (nedavno je dovršena mala hidroelektrana Otočac). No na našim rijekama s najvećim preostalim ili neiskorištenim hidroptencijalom - Savi i Dravi - zasad je neizvjesno hoće li se i ako hoće, kada, graditi hidroelektrane, za koje određena razina projektne dokumentacije postoji dosta dugo.

Sava i Drava

Projektom “Zagreb na Savi” planirana je gradnja između 5 do 7 hidroelektrana uzvodno i nizvodno od glavnog grada, no energetski stručnjak dr. Mladen Zeljko napominje da se o tom projektu govori već 50 godina, a kako vrijeme prolazi, sve je manje izgleda za gradnju elektrana jer se obale Save “grickaju” gradnjom nekih drugih industrijskih postrojenja i ostalih objekata. Za takav projekt bio bi potreban čvrst dogovor države, HEP-a, Hrvatskih voda i Grada Zagreba, a trebao bi se donijeti i lex specialis o gradnji hidroelektrana na rijeci Savi. No, i da se izgrade, u podmirivanju potrošnje električne energije u Hrvatskoj sudjelovale bi tek s oko tri posto (140 MW, 550 – 600 GWh).

I za područje Drave je odavno postojali projekti gradnje hidroelektrana koje bi dijelom zadirale u mađarski teritorij, što Mađarska nije prihvatila pa se od toga odustalo, podsjeća Zeljko i dodaje da bi se na Dravi mogle graditi neke manje hidroelektrane, ali je upitna njihova ekonomska isplativost, a i vrlo brzo bi se našli protivnici gradnje zbog utjecaja na okoliš.

Sva da u potpunosti i iskoristimo hidropotencijal (realno iskoristiv) naših najvećih rijeka u smislu gradnje hidroelektrana, ukupno proizvedena električna energija iz svih hidroelektrana u Hrvatskoj neće biti ni blizu dovoljna za pokrivanje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, ističe Zeljko, jer od ukupnih 19 teravatsati godišnje potrošnje električne energije, hidroelektrane, uz današnju izgrađenost, proizvode oko 6 teravatsati, odnosno do 30 posto naših potreba za električnom energijom.

“Hiropotencijal Hrvatske za gradnju hidroelektrana većim je dijelom iskorišten, odnosno nema baš lokacija na njihovu gradnju. Nešto će se još dograditi, poput Kosinj-Senj, a grade se i male hidroelektrane privatnih investitora, koje praktički neće imati bitnog utejcaja na ukupnu proizvodnju električne energije, i to sve skupa neće biti dovoljno, a treba napomenuti da u današnjim demokratskim društvima postoji i jak otpor zelenih aktivista protiv takvih investicija”, navodi Zeljko.

Prioritet HEP-a

Stoga nuklearnu energiju treba držati kao jedno od mogućih rješenja, kaže Zeljko. Ako bi se išlo u gradnju velike nuklearke, nešto veće od one u Krpškom, ta jedna bi podmirila dobar dio naših potreba tijekom nekog razdoblja. Ako bismo se odlučili na male modularne nuklearne reaktore dobili bismo električne energije iz jednog od njih po prilici koliko i danas dobivamo iz zajedničke hrvatsko-sloveske nuklearke, koja pokriva oko 14 posto naših potreba za električnom energijom.

Osim dogradnje sustava Senj-Kosinj i gradnje manjih elektrana u Perući i Otočcu, HEP je sredinom siječnja sklopio ugovor s Končarom o rekonstrukciji proizvodnih jedinica u Hidroelektrani Varaždin, vrijedan 95,2 milijuna eura, a završetkom rekonstrukcije njezin će se životni vijek produljiti za idućih najmanje 50 godina. Rekonstrukcija HE Varaždin nastavak je HEP-ovih aktivnosti na rekonstrukciji, dogradnji i revitalizaciji hidroelektrana jer je, uz HE Varaždin, trenutačno u tijeku rekonstrukcija HE Senj, a u različitim su fazama pripreme rekonstrukcija HE Vinodol, HE Rijeka, HE Orlovac i HE Ozalj 2. U zahvate koje će omogućiti povećanje proizvodnje postojećih hidroelektrana spada i izgradnja Retencija Drežničko polje, koja će omogućiti bolje energetsko korištenje voda i povećanje proizvodnje hidroelektrana Gojak i Lešće, a radovi na realizaciji projekta ukupne vrijednosti gotovo 30 milijuna eura počeli su prošle godine. Iz HEP-a ističu da unatoč intenzivnim ulaganjima u Sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine hidroelektrane ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. Plan Vlade je da se u Hrvatskoj do 2030. godine, u skladu s EU-direktivama, poveća udio obnovljivih izvora energije s postojećih 30 na više od 40 posto, i to, među ostalim, kroz povećanje snage postojećih hidroelektrana i izgradnju novih.

U Hrvatskoj radi ukupno 58 hidroelektrana, dok je još 29 projekata u fazi izgradnje ili prikupljanja dokumentacije, a većina, ili njih 72 posto, izgrađena je na području ekološke mreže zaštićenih područja Europske unije Natura 2000 koji obuhvaća 18 posto teritorija Unije. S obzirom na instaliranu snagu, 31 posto ih je velikih, snage više od deset megavata, i 69 posto malih, snage do deset megavata.