Prema Svjetskom ekonomskom forumu, umjetna inteligencija (UI) će do 2030. automatizirati 85 milijuna radnih mjesta u svijetu, ali istodobno stvoriti 97 milijuna novih. No, UI donosi drukčiji tip promjene od prijašnjih tehnoloških valova: širi se brže nego što se radna snaga može prekvalificirati, pa stvara višak radnika i nedostatak specijalista, odnosno brže mijenja "ponudu i potražnju" na tržištu rada.

Prilagodba tržišta

U Hrvatskoj i Europskoj uniji, gdje su otpuštanja složenija, promjene će se događati postupnije - kroz prirodni odljev i zamjenu neadekvatnih vještina novima. OECD procjenjuje da 27 posto poslova u EU riskira značajnu automatizaciju do 2030., osobito u administraciji i proizvodnji gdje će, prema Eurostatu, i Hrvatska izgubiti 20 do 25 posto rutinskih poslova. U SAD-u, gdje je zaštita radnika slabija, dinamika je oštrija: prema procjenama Goldman Sachsa i McKinseyja, UI bi mogao ugroziti stotine milijuna radnih mjesta do 20230. ali i stvoriti manje novih nego u prošlim revolucijama.

- Tehnološke revolucije uvijek su izazivale strahove od masovne nezaposlenosti. No, tržište rada se uvijek prilagođava, ali uz različite posljedice za radnike, nekada veće, a nekada manje - kaže Jelena Budak, viša znanstvena suradnica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, odgovarajući na pitanje hoće li se tržište prilagoditi dovoljno brzo, ili ćemo se suočiti s dugotrajnom nezaposlenošću i novim ranjivim skupinama.

- Uvođenje UI-ja razlikuje se po tome što se korištenje ove tehnologije širi brže nego se tržište rada može prilagoditi u smislu nadoknade radne snage koja ima sposobnost rada s umjetnom inteligencijom, pa se tu stvara nedostatak kvalificirane radne snage i negativne posljedice se ne stignu toliko brzo sanirati. Višak radne snage koji nastaje širom upotrebom UI-ja u tehnološki razvijenim kapitalističkim gospodarstvima ne može se dovoljno brzo apsorbirati - navela je Budak.

Pojasnila je i da su u svijetu velike razlike u odnosu prema radnicima. Liberalizirani sustav u SAD-u nije usmjeren na zaštitu radnika od otpuštanja niti na osiguravanje temeljne skrbi za nezaposlene kroz prekvalifikaciju ili premještanje na drugo radno mjesto. U Hrvatskoj, otpuštanja radnika su znatno zahtjevnija, a u javnom sektoru otpuštanje većeg broja radnika povezanog s usvajanjem UI-ja gotovo je nezamislivo.

- Očekujemo postupne promjene uz prirodni odljev radne snage zbog odlaska u mirovinu te odluke zaposlenika da, zbog nemogućnosti postizanja viših plaća ili napredovanja, daju otkaz. To će posljedično dovesti do zamjene radne snage koja nema odgovarajuće vještine za posao u kojem se koristi UI, s radnicima koji posjeduju različite vještine. Takav trend bit će popraćen manjim brojem novih radnih mjesta i većim brojem odlazaka postojećih radnika ili zatvaranjem određenih radnih mjesta - pojasnila je Budak.

Izazovna tranzicija

Razlike u procjenama o gubicima radnih mjesta proizlaze iz različitih pristupa - neke su konzervativne, druge optimistične ili pesimistične, a metodologije analitičkih kuća se također razlikuju. Ti brojevi su uvijek samo procjene koje valja promatrati kao upozorenje na ključne trendove. One služe kao važan signal nositeljima politika i poslovnom sektoru da na vrijeme poduzmu mjere.

U komentaru "Umjetna inteligencija - prijetnja ili prilika za radna mjesta?", Jelana Budak je istaknula da su administrativni poslovi, posebno oni u kojima dominantno rade žene, najizloženiji riziku.

- UI će se primarno koristiti kao alat za efikasnije obavljanje rutinskih zadataka, poput administrativnih poslova na kojima su u Hrvatskoj češće zaposlene žene. Slično, u stručnim "uredskim" sektorima – bankarstvu, financijama i računovodstvu – dominira ženska radna snaga. Ovi sektori se prilagođavaju uvodeći UI alate i restrukturirajući poslovanje, zamjenjuju radnike na rutinskim zadacima, smanjujući broj takvih mjesta, dok istovremeno traže zaposlenike s vještinama korištenja i razvoja UI aplikacija. Ta tranzicija će biti izazovna za organizacije, jer se i globalno, a pogotovo u Hrvatskoj, suočavaju s nedostatkom UI-kvalificirane radne snage - pojasnila je naša sugovornica.

Hrvatskoj je za prilagodbu potrebna ozbiljna edukacija, i to na višoj razini od korištenja umjetne inteligencije umjesto Googlea.

- Naučimo građane o pravilnoj i kontroliranoj uporabi UI-ja, prepoznavanju lažnih vijesti i halucinacija, odgovornosti u korištenju. Razvijajmo vještine razvoja UI aplikacija na tim načelima, uvedimo UI u javnu upravu za otkrivanje nepravilnosti i obavljanje rutinskih poslova, optimizaciju prometa i veću dostupnost javnih usluga građanima. Politikama ne možemo zaštititi radnike od poremećaja na tržištu rada specifično radi uvođenja UI-ja, ali ih možemo pripremiti na rad u UI-okruženju - naglasila je Jelena Budak.