Hrvatska je desetljećima gradila svoj turistički identitet na jednoj vrlo jednostavnoj, ali snažnoj činjenici – u nju se dolazi automobilom. Blizina glavnih emitivnih tržišta, dobra cestovna povezanost i navike gostiju učinile su je tipičnom europskom autodestinacijom. Upravo je to bila i presudna prednost u pandemijskim godinama, kada su se gasile aviolinije prema udaljenijim mediteranskim konkurentima poput Španjolske, Grčke ili Turske, dok je Hrvatska zadržala dolaske jer joj je većina gostiju mogla jednostavno sjesti u auto i krenuti na put.

U radijusu od oko 500 kilometara nalazi se potencijalno tržište od približno 500 milijuna stanovnika – golemi bazen turista koji Hrvatsku i dalje percipiraju kao najbliže more. Zbog toga automobil će još dugo ostati dominantan način dolaska. No turizam se mijenja, a s njime i struktura putovanja. Osim toga strategija razvoja turizma sve se jasnije okreće prema otvaranju novih, udaljenijih tržišta, a bez zrakoplova to nije moguće.

Podaci pokazuju da se promjena već događa. U hrvatskim zračnim lukama lani je ostvareno 144,7 tisuća slijetanja i polijetanja, 4,4 posto više nego godinu prije. Ukupno je ukrcano i iskrcano gotovo 14 milijuna putnika, što je rast od 6,8 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Zanimljivo, rast dolazi i s tržišta s kojih su gosti tradicionalno stizali automobilom. Iz Njemačke je lani avionima stiglo četiri posto više gostiju nego 2024. godine, iz Italije 34 posto više, a iz Austrije 19 posto. Istodobno manje je putnika zabilježeno na zrakoplovnim linijama iz Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Francuske. Treba napomenuti da je ovdje riječ o ukupnom broju putnika, što znači da se odnosi i na hrvatske državljane, no većinu prometu ipak čine strani putnici koji su došli u Hrvatsku. Prema istraživanjima, danas oko 18 posto turista u Hrvatsku dolazi zrakoplovom. To je još uvijek manjina, ali je promjena u percepciji golema.

- Naš strateški cilj nije zamijeniti cestovni promet, već uravnotežiti strukturu dolazaka i dodatno otvoriti Hrvatsku prema novim tržištima i snažnijem razvoju cjelogodišnjeg turizma - pojasnio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

BRUNO JOBST

Usporedno s rastom zračnog prometa, sve važniju ulogu u dolascima turista dobiva i pomorski promet, prije svega kružna putovanja. U hrvatski Jadran prošle je godine uplovilo 95 stranih brodova na kružnim putovanjima. To je 10,5 posto više nego godinu prije. Ostvareno je ukupno 758 kružnih putovanja, tijekom kojih je u hrvatskim lukama boravilo oko 1,1 milijun putnika, a brodovi su u njima proveli ukupno 1737 dana. Gledajući u postocima, to je tri posto više putovanja i 1,2 posto više putnika nego 2024. godine.

Za razliku od zračnog i pomorskog, željeznički promet u Hrvatskoj i dalje osjetno zaostaje. U Europi moderni i brzi vlakovi postaju sve traženiji način putovanja zbog niže cijene i ekološke prihvatljivosti, no temeljni preduvjet za takav razvoj su brze i pouzdane pruge, a upravo je infrastruktura najveće ograničenje hrvatskog željezničkog sustava. Statistika potvrđuje i potencijal i ograničenja: broj putnika u ukupnom željezničkom prometu u Hrvatskoj porastao je za 7 posto, a međunarodni je promet istodobno pao za 15 posto. Drugim riječima, interes postoji, ali bez modernizacije infrastrukture vlak teško može postati ravnopravna alternativa ostalim načinima dolaska, iako bi upravo on mogao biti važan alat razvoja održivog turizma.