Sve veći broj ljekarni, naročito u većim gradovima, čuvaju zaštitari. Razlog tomu su učestale pljačke, na koje je Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) upozoravala još 2024. godine. Tada su istaknuli da su ljekarne sve češće na meti pojedinaca koji uz verbalne prijetnje ili fizičke napade oduzimaju novac, lijekove i druge vrijedne predmete. Ljekarne su postale meta zbog vrijednih lijekova i medicinskih potrepština koje drže u skladištu. I tada je HLJK predlagao načine zaštite sigurnosti ljekarnika, ali i građana u njima, a čini se da ljekarne za to rješenje sve više pronalaze u angažiranju zaštitarskih službi.

Sigurnost djelatnika

Najviše se incidenata bilježi u Zagrebu, Splitu i Rijeci, pa ondje, očekivano, ima i najviše zaštitara, no takvu mjeru uvele su i neke ljekarne u manjim gradovima. Jedan od njih je i Slavonski Brod, ispred čije ljekarne u središtu grada od prosinca 2025. stoji zaštitarska služba. Ta je mjera, kažu nam iz te ljekarne, uvedena na probnoj osnovi, a usmjerena je na dodatno unaprjeđenje osjećaja sigurnosti djelatnika i građana.

- Rad u ljekarni svakodnevno uključuje kontakt s velikim brojem ljudi i zahtijeva visoku razinu koncentracije i odgovornosti, zbog čega nam je važno osigurati mirno i uredno radno okruženje. Zaštitarska služba uvedena je kao dio općeg pristupa prevenciji i brizi za sigurnost svih koji borave u prostoru ljekarne, a učinke ove mjere nastavljamo pratiti i procjenjivati u skladu s potrebama - istaknuli su.

Kazali su i kako se odluka o uvođenju zaštitara ne temelji na bilo kakvim izvanrednim okolnostima te da se većina njihovih korisnika ljekarničkim uslugama koristi u korektnoj i ugodnoj komunikaciji s djelatnicima.

Predsjednica Ljekarničke komore Ana Soldo naglasila je kako u Komori smatraju da su zaštitari najbolja moguća zaštita. Ljekarnici često odlaze iz ljekarni jer trpe previše nasilja. Svaki se dan, istaknula je Soldo, susreću s incidentima. Doista, prema istraživanju provedenom krajem 2023. godine, u kojem su sudjelovala 723 ljekarnika iz Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Srbije, više od 80 posto ispitanika pretrpjelo je verbalno nasilje u 12 mjeseci do provođenja istraživanja. Više od 20 posto njih reklo je da je pretrpjelo fizičko nasilje, a sličan je postotak i za seksualno nasilje. Najčešće se agresivno ponašaju sami korisnici ljekarne. Nema znatnih razlika između farmaceuta i farmaceutskih tehničara, ni među spolovima ili dobi, u ukupnoj izloženosti nasilju.

Pomoć u stresu

Djelatnici koji su doživjeli nasilje imaju niži osjećaj sigurnosti na poslu, a gotovo 36 posto njih razmišljalo je o promjeni posla u posljednjih 12 mjeseci od navedenog istraživanja. Velik broj ljekarni nema formalne procedure za postupanje u slučajevima nasilja, a oko 30 posto ispitanika istraživanja i ne zna postoji li takva procedura u ljekarni u kojoj rade. U vrijeme provođenja istraživanja samo je oko tri posto ljekarni imalo zaštitare ili osiguranje.

Ljekarnici nisu obvezni prijavljivati incidente, osim policiji ako dođe do ozbiljnijeg incidenta ili nasilja. Ispitanici su uglavnom smatrali da bi im profesionalna psihološka pomoć bila korisna nakon nasilnih događaja. Upravo je zbog toga Komora 2023. pokrenula projekt "Zaustavimo nasilje u ljekarnama", kako bi se educiralo ljekarnike o suživotu sa stresom i pritiscima na radnom mjestu. Cilj im je bio osvijestiti javnost o tome da ljekarnici sve češće odlaze na druga radna mjesta zbog stresnih situacija s kojima se susreću. Soldo nam govori da je taj projekt završio, ali da će ga uskoro nastaviti provoditi. Smatrala je važnim istaknuti i da svi problemi u sustavu uglavnom padaju na leđa ljekarnika jer građani onda njih krive.

- Ako ne radi CEZIH ili ako lijek nije prošao, što god da se dogodilo, ljekarnik je u izravnom kontaktu s pacijentima, koji onda misle da je to naša krivnja. Njihovo je nezadovoljstvo usmjereno prema nama. Sve što možemo napraviti jest pozvati na razumijevanje, suradnju, korektno ponašanje i poštovanje - rekla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.