Vlada je sa sjednice održane u srijedu u Sabor uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi kojim se povećavaju pragovi za jednostavnu nabavu na 50 tisuća eura za usluge te na 100 tisuća eura za radove. Postupci jednostavne nabave, podsjetimo, provode se kada iznosi nisu veliki i dio su javne nabave koji ne podliježe Zakonu o javnoj nabavi, iako se mora poštovati čitav niz procedura. Prema važećem zakonu, prag do kojeg se provodi jednostavni postupak javne nabave za robu i usluge je 26.540 eura, a sada se predlaže njegovo povećanje na 50.000 eura, dok se za jednostavnu nabavu radova predlaže povećanje praga sa sadašnjih 66.360 na 100.000 eura.

Digitalizacija

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je cilj predloženih izmjena povećanje transparentnosti, suzbijanje korupcije, olakšavanje pravne zaštite i poticanje tržišnog natjecanja. Kako je pojasnio, pragovi za jednostavnu nabavu roba i usluga povećavaju se radi usklađivanja s pragovima drugih država članica EU-a. Hrvatska će tako imati više pragove za jednostavnu javnu nabavu od, primjerice, Slovenije, u kojoj prag za nabavu roba i usluga iznosi 40.000 eura, a za radove 80.000 eura.

Predloženim izmjenama ostvaruje se i značajan iskorak kroz daljnju digitalizaciju jer se uvodi obveza provođenja svih postupaka većih od 15.000 eura putem Elektroničkog oglasnika javne nabave, a za nabave robe i usluga iznad 25.000 eura te radova iznad 45.000 eura pozivi će se javno objavljivati kako bi svi zainteresirani gospodarski subjekti mogli podnijeti ponudu. Uvodi se i obveza analize tržišta prije pokretanja postupka te razmjena ugovora kvalificiranim elektroničkim potpisom kroz Elektronički oglasnik javne nabave, u kojem svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dostaviti ponudu kako bi se postigla veća transparentnost te pridonijelo antikoruptivnom učinku. Također, sukob interesa proširuje se i na gospodarske subjekte - ponuditelj, natjecatelj, podugovaratelj, član zajednice i drugi subjekt na kojeg se ponuditelj ili natjecatelj oslanja.

Uvodi se kazneno djelo neisplate plaće kao nova obvezna osnova za isključenje ponuditelja, a omogućuje se i sudjelovanje gospodarskim subjektima s poreznim dugom manjim od 1000 eura. Uvodi se i osnova za poništenje postupka radi zaštite javnog interesa u situacijama koje bi mogle dovesti do neekonomičnog trošenja proračunskih sredstava.

“Usklađivanjem pragova s državama članicama Europske unije, snažnijom primjenom sustava Elektroničkog oglasnika javne nabave te jasnijim pravilima o sukobu interesa i pravnoj zaštiti stvaramo moderan i učinkovit sustav javne nabave koji osigurava ravnopravne uvjete za sve gospodarske subjekte i snažnu zaštitu javnog interesa", poručio je ministar Šušnjar.

Usporedba cijena bez PDV-a

Uvest će se i usporedba cijena bez PDV-a kako bi se spriječila diskriminacija onih koji nisu u sustavu PDV-a, rekao je Šušnjar kao i obveza objave svih izmjena ugovora, uključujući i one izmjene koje nisu financijske prirode.

Premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade rekao da je Europska komisija Hrvatskoj najavila isplatu osme rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), vrijedne oko 900 milijuna eura, koja bi na račune državne riznice trebala sjesti za otprilike mjesec dana.

“Sve ide prema planu, novih 900 milijuna eura najvjerojatnije za mjesec dana sjest će na račune državne riznice. Ispunili smo sve reformske i investicijske pokazatelje", rekao je Plenković. Dodao je da su Hrvatskoj ostale još dvije rate iz NPOO-a, ujedno i najveće u financijskom smislu, ukupne vrijednosti oko 2,78 milijardi eura.

“Resori ispunjavaju sve kriterije, rok za ispunjavanje je kraj kolovoza, a isplata se očekuje do kraja godine. Uvjereni smo da ćemo sva sredstva apsorbirati na vrijeme", naglasio je Plenković.

Podsjetio je da Hrvatska kroz NPOO ima na raspolaganju oko 10 milijardi eura, kombinaciju nepovratnih sredstava i izrazito povoljnih zajmova, namijenjenih ulaganjima u niz područja. Prema njegovim riječima, samo je za digitalnu infrastrukturu bilo oko 2,1 milijardu eura, a za obnovu od potresa, ako se uzme u obzir i energetska učinkovitost zgrada, također oko dvije milijarde eura.

Poručio je da je Vlada zadovoljna dosadašnjom provedbom plana, praktički smo ispunili 100 posto kriterija, i to u intervalu kakav je bio zamišljen.