Pred nama je krajnji trenutak da pripremimo Hrvatsku za sve veće rizike prouzročene sušom, istaknuli su u srijedu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda prilikom predstavljanja rezultata projekta Clim4Cast. U okviru tog projekta DHMZ je razvio prognostički alat koji omogućava rano prepoznavanje opasnosti od suše. Nova istraživanja jasno pokazuju da suša danas predstavlja složen problem koji ne poznaje politički ucrtane granice - ona nije jednokratni događaj, razvija se postupno, a njezine posljedice mogu trajati mjesecima ili čak godinama, što je ključno za razumijevanje rizika i načina odgovora, istaknuo je Mislav Anić iz DHMZ-a.

- Klimatske promjene dovele su do produljenja i pojačanja toplinskih valova te duljih sušnih razdoblja, tijekom kojih se povećava rizik od izbijanja požara raslinja, a do sada nije postojao sustav koji bi na jednom mjestu objedinio prognoze svih tih pojava. U okviru projekta razvili smo prognostički alat za prepoznavanje kombiniranih učinaka suše, toplinskih valova i požara u Središnjoj Europi. Njime je omogućena desetodnevna prognoza navedenih pojava i sve je dostupno na mrežnim stranicama DHMZ-a - naveo je Anić, koji je s klimatologinjom Ksenijom Cindrić Kalin vodio projekt Clim4Cast.

U Hrvatskoj suša donosi najveće ekonomske gubitke među prirodnim nepogodama, jer utječe na poljoprivredu, vodoopskrbu, promet, energetiku, turizam i akvakulturu, često istodobno zahvaćajući više sektora. Brzo uočavanje i pravilno definiranje razine suše ovisi o specifičnim sektorskim potrebama, meteorološkim, agronomskim i hidrološkim indikatorima, uz sociokonomske i ekološke posljedice. Jadran je posebno izložen ljetnom osušenju, a prošlo ljeto pokazalo je promjene o kojima znanstvenici uporno govore - imali smo manje kiše, više suhih dana i dulja sušna razdoblja, uz porast vrućine.

Projekt je analizirao učinke tzv. združenih DHF događaja – suše, toplinskih valova i povećanog rizika od požara (engl. drought, heatwaves, fire weather), pojavama koje se u toplijem dijelu godine javljaju istodobno ili se nadovezuju jedna na drugu, pri čemu se njihovi negativni učinci međusobno pojačavaju. Uz razvoj alata za prognozu DHF događaja uspostavljena je i baza podataka o njihovim posljedicama koja se temelji na analizi članaka iz dnevnih novina, a poslužila je za procjenu stvarnih društvenih i gospodarskih učinaka tih ekstremnih pojava.

- Uz analizu novinskih članaka prikupljeni su i podaci o smrtnosti po županijama u vrućim periodima, poljoprivrednim prinosima te broju hitnih intervencija. Ti podaci omogućuju preciznije definiranje kriterija za izdavanje upozorenja na toplinske valove i sušu u pojedinim sektorima. Usporedba praksi praćenja suše u srednjoj Europi s iskustvima u Hrvatskoj pokazala je koliko indeksi suše mogu pouzdano prepoznati pojavu poljoprivredne suše i procijeniti njenu stvarnu ozbiljnost - istaknula je Ksenija Cindrić Kalin.

Projekt je u Hrvatskoj DHMZ provodio uz pridružene partnere – Ravnateljstvo civilne zaštite te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koje klimatologinja Ksenija Cindrić Kalin vidi kao ključne za primjenu i daljnje korištenje razvijenih podataka i alata u praksi.

- Njihova je uloga posebno važna u planiranju i provedbi akcijskog plana za buduće pravodobno reagiranje na rizike povezane sa sušom, toplinskim valovima i povećanom opasnošću od požara. Moramo jasno definirati kriterije i planove postupanja u izvanrednim situacijama kako bi upravljanje sušom postalo proaktivno, a ne samo reakcijsko - naglasila je klimatologinja.