Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je u četvrtak u Tbilisiju da je pritisak europske birokracije na Gruziju neprihvatljiv, a optužbe da je zemlja "moskovski agent" neshvatljive. 

Gruzija nema diplomatske odnose s Rusijom i optuživati takvu zemlju da je moskovski agent "teško je za shvatiti", rekao je Milanović, koji je u dvodnevnom službenom posjetu Gruziji, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa svojim gruzijskim kolegom Mikheilom Kavelašvilijem.

Rusija i Gruzija su prekinule diplomatske odnose 2008. kada je između dviju zemalja izbio rat, a Moskva priznala neovisnost odmetnutih gruzijskih pokrajina Južne Osetije i Abhazije.

Obje pokrajine u velikoj mjeru ovise o Rusiji u političkom, financijskom, gospodarskom i vojnom smislu.

Milanović je rekao da je u Tbilisi došao izraziti i solidarnost Gruziji u "njezinim nastojanjima da bude teritorijalno cjelovita i u tome joj pružam punu podršku".

Rekao je da je odlučio prihvatiti poziv za službeni posjet u Gruziju kako bi vidio "kakva je to zemlja koju optužuju za nekakav promoskovski politički kurs", istaknuvši da je tijekom 2025. nitko od čelnika EU-a nije posjetio. 

Zategnuti odnosi Gruzije i EU-a

Njegov gruzijski kolega Kavelašvili, žestoki kritičar zapada, prisegnuo je u krajem 2024. za novog predsjednika Gruzije u vrijeme duboke političke krize nakon što je vlada zamrznula pristupne pregovore s EU-om izazvavši masovne prosvjede.

Predsjednika države u Gruziji bira parlament. 

Proeuropska predsjednica na odlasku Salome Zurabišvili, koja se i dalje smatra legitimnom predsjednicom, ali od Kelašvilijeve inauguracije u prosincu 2024. nema nikakve poluge vlasti, tvrdi da Kavelašvili nije legitimno izabran jer su zastupnici koji su ga izglasali izabrani na parlamentarnim izborima za koje oporba tvrdi da su namješteni i pokradeni. Ni europski promatrači te izbore nisu smatrali slobodnim i poštenim. 

Tisuće ljudi potom su mjesecima prosvjedovale za povratak zemlje na proeuropski smjer i za ponavljanje izbora na kojima je pobjednikom proglašena nacionalno-konzervativna vladajuća stranka Gruzijski san.

Stranka, koju je utemeljio milijarder Bidžina Ivanišvili, koji se obogatio u Rusiji, stavila je pregovore o pristupanju EU-u na čekanje do 2028., što je izazvalo prosvjede u zemlji.

Kritičari tvrde da je na tu odluku utjecala Rusija, koja nastoji spriječiti Gruziju da se pridruži Zapadu.

'Neprihvatljiv' pritisak na Gruziju

Milanović je kazao da su na prosvjede oporbe protiv vlasti dolazili i ministri drugih članica EU-a, što je nazvao neprihvatljivim, ali nije rekao o kojim ministrima je riječ.

"Razmišljao sam kako bi bilo da dođu na glavni trg u Zagrebu, u Hrvatsku. Ja ovdje ne zauzimam političku stranu ni ove vlasti niti gruzijske opozicije, niti znam te ljude. Ali, sama ideja da će na takav nasilnički način vršiti pritisak na jednu malu i u stvari izoliranu zemlju u problemima, meni je neprihvatljiva“, dodao je predsjednik Milanović.

EU je Gruziji dao status zemlje kandidatkinje u prosincu 2023., no kritizirao je određene zakone koje je otad progurao Gruzijski san, uključujući zakon koji nalaže da se organizacije koje primaju više od 20 posto sredstava iz inozemstva registriraju kao "agenti stranog utjecaja" te zakon o LGBTQ pravima koji Bruxelles smatra autoritarnim i inspiriran Rusijom.

"Gruzija se nalazi u nezavidnoj situaciji već godinama i umjesto da se to uzme u obzir kod vrednovanja gruzijskog približavanja Europskoj uniji, radi se suprotno i zemlju se postavlja pred nemoguće dileme na jedan vrlo ciničan način", kazao je hrvatski predsjednik.

"U tome prednjači društvo koje je predsjednik Kavelašvili nazvao europska birokracija. Ne znam točno tko sve čini tu briselsku birokraciju, ali oni ne govore u moje ime niti dopuštam da govore u moje ime i u ime Hrvatske“, poručio je predsjednik Milanović.

Hrvatski gospodarstvenici u Gruziji

Kavelašvili je na tiskovnoj konferenciji Hrvatsku nazvao uvaženom članicom EU-a, a za Milanovića kazao da govori istinu, prema gruzijskoj novinskoj agenciji InterPressNews.

"To je upravo ona vrsta iskrenog razgovora koju očekujemo od europske birokracije i predstavnika zemalja koji primjenjuju dvostruke standarde i drukčije tretiraju našu zemlju. To je bez pretjerivanja stav istinskog, uvaženog vođe", poručio je Kavelašvili.

Međutim, Milanović je odbacio, kako je rekao, Kavelašvilijeve implikacije da su sve druge članice EU-a negativne spram Gruzije, već da "mnogi europski akteri uopće nemaju stav".

Nakon razgovora sa svojim domaćinom, Milanović se sastao i s gruzijskim premijerom Iraklijem Kobakhidzeom, a kasnije u četvrtak susrest će se predsjednikom parlamenta Šalvom Papuašvilijem te položiti vijenac kod Spomenika odlikovanim herojima domovine na Trgu heroja u Tbilisiju.

U Milanovićevom izaslanstvu su i hrvatski gospodarstvenici. „Predstavnici velikih hrvatskih poduzeća, koja imaju veliko iskustvo u zapadnoj Europi u tehnološki zahtjevnim  poslovima, zainteresirani su za ovo tržište, za Gruziju i ovaj dio kavkavske zone“, rekao je. 

Sastanak gospodarstvenika održat će se u petak, a na njemu će sudjelovati predstavnici Končara, Podravke, Kraša, Francka i Sanoa.