Neplodnost se liječi dvije godine prekasno. Žene se ne javljaju na pregled da se vidi što nije u redu
U posljednjih deset godina broj djece začete postupcima MPO-a je udvostručen
U postupcima medicinski potpomognute oplodnje (MPO) u 2023. godini sudjelovalo je 5336 parova, a rođeno je 1869 djece, što je 65 djece više u odnosu prema prethodnoj godini. Broj djece začete postupcima MPO-a u deset godina povećao se za više od 800 novorođene djece godišnje.
Proizlazi to iz upravo objavljenog godišnjeg izvješća Ministarstva zdravstva sastavljenog na temelju podataka iz 18 ovlaštenih zdravstvenih ustanova koje rade MPO, od toga devet javnih i isto toliko privatnih. Prema ocjenama stručnjaka, ove su metode začeća u Hrvatskoj danas potpuno dostupne, ali se s njima, zbog odugovlačenja parova koji se ne pristaju suočiti s problemom neplodnosti, započinje i do dvije godine prekasno.
Svjetski trendovi
Kako se navodi u izvješću, od ukupno 10.415 započetih ciklusa, provedeno je 9776 postupaka u prirodnom i stimuliranom ciklusu. Najviše postupaka provedeno je tehnikom injektiranja spermija u jajnu stanicu, oko 30 posto, slijedi transfer odmrznutih zametaka sa 28 posto, svaki je peti postupak proveden tehnikom izvantjelesne oplodnje (IVF), a još toliko intrauterinom inseminacijom. Podaci za proteklo desetljeće pokazuju promjene u kliničkoj praksi i organizaciji MPO postupaka kroz vrijeme, a to su kontinuirani porast transfera smrznutih embrija u odnosu prema ostalim postupcima te porast udjela djece rođene nakon takvih postupaka. Riječ je o modernoj metodi koja spašava žene od ponovne stimulacije lijekovima, kojom slijedimo svjetske trendove.
Kako se parovi sve kasnije odlučuju na zasnivanje obitelji, očekuje se da će potražnja za medicinski pomognutom oplodnjom u budućnosti nastaviti rasti. Stoga je, smatraju stručnjaci, važno bolje informirati i educirati javnost o biološkim ograničenjima reproduktivnog zdravlja, osobito kad je riječ o utjecaju dobi na plodnost i ishode MPO postupaka.
- Dostupnost MPO postupaka vidi se kroz dvije mjere - koliko država troška pokriva i koliko je populacija osviještena da tih postupaka ima. Kao država smo vrlo raskošno u odnosu prema drugim zemljama EU-a pokrili MPO postupke, ali je informiranost parova loša - upozorava prof. dr. sc Dinka Pavičić Baldani, voditeljica Odjela za MPO u KBC-u Zagreb.
Svjedoči kako žene na IVF postupak u kliniku u Petrovoj dođu u prosjeku nakon 3,8 godina, koliko su pokušavale zanijeti a da nisu potražile medicinsku pomoć.
- Neplodnost se definira kad imate godinu dana redovitih spolnih odnosa bez trudnoće. Ako je to tako, žene bi trebale biti svjesne da se moraju javiti na pregled da se vidi što nije u redu. Nažalost, kod nas još uvijek ljudi toga nisu svjesni - ističe.
Ne odgađajte!
Za parove koji žele dijete, ali im to ne polazi za rukom, odgađanje može biti nepovratan problem. U dobi od 35 godina, ilustrira liječnica, žene imaju određeni broj jajnih stanica, a s 38 ga više nemaju i šanse za liječenje su neusporedivo manje.
- Ne može medicina stvoriti jajne stanice ako ih više nema i ako su genske greške koje idu sa starenjem već prisutne. Svakim odgađanjem liječenja dovodite se u situaciju da vaše jajne stanice genski stare i medicina to više ne može popraviti - upozorava.
U tom kontekstu političke inicijative za pomicanjem dobne granice za pristup MPO postupcima smatra iluzornima. Uspješnost MPO postupaka, pokazuje i novo izvješće, znatno opada kod žena iznad 40. godine, a kod starijih od 45 bila bi minorna.
- Nisu dobne granice uvedene zbog štednje, nego zato što žene od 45 godina većinom praktički uopće nemaju jajne stanice. Ne možete stvoriti trudnoću iz jajne stanice koje nema. Za to, dakle, nema ni medicinskog ni financijskog racionala. Treba se vrlo jasno suočiti s brojkama, ne ići populistički - zaključuje Pavičić Baldani.
