Iako ohrabruje podatak da cijene hrane usporavaju još od kolovoza prošle godine, cijene usluga i dalje rastu stopom dvostruko većom od stope inflacije. Jedan od razloga je, na što je upozorio i ministar financija Tomislav Ćorić, podizanje cijena komunalnih naknada na lokalnoj razini koje nisu u nadležnosti Vlade. Naime, još u prosincu prošle godine velik broj jedinica lokalne samouprave najavio je povećanje komunalnih naknada od prvog siječnja, koje su, primjerice, u Osijeku, Slavonskom Brodu i Belom Manastiru porasle 25 posto. To je i znatno manje nego primjerice u Opatiji gdje je rast čak 45 posto, u Čazmi 100 posto, a u Dugom Selu enormnih 182 posto.

Sezona ključna

Osim komunalnih naknada, u sektoru usluga još krajem prošle godine poskupjele su u mnogim gradovima i cijene odvoza otpada. Skuplje su i usluge Hrvatske pošte, kao i obvezna registracija vozila, a od prvog veljače i dopunsko zdravstveno osiguranje kod državnog osiguravatelja (HZZO). Osim toga, stalno rastu cijene građevinskih usluga i građevinskog materijala, a kako se budemo približavali turističkoj sezoni iluzorno je očekivati snižavanje cijena u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Upravo će o predstojećoj sezoni ovisiti daljnje kretanje inflacije usluga u ovoj godini - kaže sveučilišni profesor, koji uz ostalo predaje i na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, Ernest Vlačić.

- Pitanje je kakva će biti ovogodišnja sezona. Ako sezona bude izdašna i nama u korist zbog geopolitičke situacije u svijetu, opet će biti gotovine i svi će biti sretni, a cijene usluga će rasti - zbog rasta plaća i rentijerskog turizma u našu se ekonomiju plasira velika količina gotovine, pa cijene rastu - pojašnjava Vlačić.

Podsjeća da je uzrok inflacije u Hrvatskoj rast plaća koje su u javnom sektoru u posljednjih pet godina porasle 70 posto, a privatnom oko 15 posto, ali i doznake Hrvata iz inozemstva, koje nam čine sedam posto BDP-a.

- Zbog akumulacije štednje i kredita stvaramo prividnu kupovnu moć, plaćamo razne usluge, pa im napuhujemo cijene - navodi Vlačić i dodaje da svaka zemlja, pa tako i Hrvatska, ima specifičnu situaciju što se tiče inflacije, a u našem slučaju riječ je o specifičnom "svetom gralu" jer je naša ekonomija dosta naslonjena na uslužne djelatnosti.

Iako najavljuje da bi inflacija do kraja iduće godine trebala u potpunosti biti pod kontrolom, ministar Ćorić je najavio da u Ministarstvu financija razmatraju mjere kojima bi se utjecalo na rast cijena usluga. Prema njegovim riječima, ideja je prije svega gospodarskim rastom i ekonomskim razvojem potaknuti rast životnog standarda, što onda anulira efekte inflacije, dok će Vlada nastaviti dosadašnje mjere koje su prije svega išle u smjeru anuliranja dijela efekata inflacije na socijalno ugrožene skupine. Rekao je i da je Hrvatska mala, otvorena ekonomija, koja već godinama bilježi iznadprosječan rast, što je fenomen koji se naziva i "zagrijavanje ekonomije", a obično ga prate i nešto veće stope inflacije zbog rasta agregatne potražnje koja je generirana s više strana.

Prekvalifikacija

Vlačić kaže da je ministar Ćorić dobro prepoznao problem inflacije usluga, ali da treba vidjeti kakve će mjere donijeti. Kaže da će mjere morati biti vrlo inovativne jer nam turizam čini između 17 i 20 posto BDP-a. Ako će ministar ići na ograničavanje cijena u cijelom sektoru, to neće biti dobro, smatra Vlačić.

Kao jednu od mjera ministar Ćorić naveo je usmjeravanje što je moguće većeg dijela europskih sredstava u one aktivnosti i industrije koje ne generiraju toliku potražnu stranu, poput visokih tehnologija, odnosno u industrije koje su kapitalno snažne i samim tim generiraju dodanu vrijednost a da pritom ne generiraju iznimno velik rast plaća. Vlačić pritom upozorava da će Vlada morati uzeti u obzir utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada u srednjem roku.

- Prema istraživanjima, Hrvatska bi zbog umjetne inteligencije do 2030. mogla izgubiti između 140 i 150 tisuća radnih mjesta kod tzv. bijelih ovratnika, odnosno u administrativnim, financijskim i pravnim poslovima. S druge strane, imamo deficit radnih mjesta u uslužnom sektoru koji pumpa inflaciju. Rješenje bi bilo u brzoj prekvalifikaciji takvih radnika uz njihovu suglasnost, naravno, a prema istraživanjima 60 posto “bijelih ovratnika” spremno je na prekvalifikaciju zbog pritiska umjetne inteligencije. Prekvalificirani “bijeli ovratnici” mogli bi popuniti nedostatak radne snage u uslužnim djelatnostima, što bi onda utjecalo i na pad inflacije cijena usluga - kaže Vlačić.