Pensive mature man in wheelchair wearing protective face mask while looking through the window during home quarantine.bolest invalidska kolica starost pacijent socijalna nakanada invalid ilustracija freepik
FREEPIK
10.2.2026., 11:04
SUD POTAKNUO SMJENU

Upravni sud “presudio” ministru Piletiću: Neisplaćeni inkluzivni dodatak nasljeđuje se

Ako preminuli nije dobio rješnje, nastavlja se utvrđivanje prava na dodatak

Upravni je sud presudio protiv ministra rada na odlasku Marina Piletića, na čije mjesto dolazi ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić, kako je odlučeno na sjednici Predsjedništva HDZ-a u ponedjeljak. Odluka o smjeni zasigurno je potaknuta presudom Upravnog suda oko inkluzivnog dodatka, a već prije je, podsjetimo, Piletiću na Ustavnom sudu pao Zakon o osobnoj asistenciji. Riječanin Alen Ružić bio je kandidat za župana na posljednjim lokalnim izborima, a uživa veliko povjerenje premijera. Plenković je Ružića nedavno izravno kooptirao u Predsjedništvo HDZ-a, što je bio dodatni jak signal njegove podrške.

Caption:	RIJEKA 03.12.2025. predstavljanje novih ultrazvučnih uređaja u kbc-uNa fotografiji: Alen RužićSnimila: Ana Križanec

Alen Ružić

ANA KRIžANEC

Zakinuti najbolesniji

Upravni sud u Zagrebu donio je prvu presudu u korist obitelji preminulih osoba koje su predale zahtjev za inkluzivni dodatak, ali su zbog sporosti države preminule prije nego su dobile rješenje. Prema nepravomoćnoj presudi, u takvom će slučaju sustav socijalne skrbi morati nastaviti postupak, a ako se utvrdi da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, nasljednicima će morati isplatiti sve zaostale naknade koje su trebale biti isplaćene od podnošenja zahtjeva pa do smrti. Presuda je ogledni primjer na temelju kojeg bi se trebale rješavati sve tužbe sličnog sadržaja. Velika je to pobjeda za obitelji oko 15.000 građana koji su preminuli ne dočekavši isplatu inkluzivnog dodatka, a resorno im je ministarstvo osporilo pravo na nasljeđivanje pripadajućeg iznosa. Riječ je mahom o onkološkim bolesnicima kojima je inkluzivni dodatak trebao osigurati primjerenije uvjete na kraju života, ali ga mnogi nisu dočekali zbog zagušenosti sustava u kojem se na rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR) čekalo i po godinu dana.

U svojoj presudi Upravni je sud osporio praksu HZSR-a u kojoj se nakon smrti podnositelja zahtjeva obustavljao postupak, ne vodeći računa o tome je li osobi pripadalo pravo na inkluzivni dodatak. Po ocjeni suda, sustav socijalne skrbi na taj je način izvlačio korist od vlastitog nepoštivanja propisa, a nasljednika lišio mogućnosti da se ispita ima li pravo na isplatu zaostalih naknada. Time je izbio argumentaciju ministra socijalne politike, Marina Piletića, koji je uporno tvrdio da se to pravo ne nasljeđuje te da se za slučajeve koji nisu bili vještačeni i za koje nije doneseno rješenje ne može odrediti visina inkluzivnog dodatka.

Odluku Upravnog suda pozdravio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Darijo Jurišić, koji je od početka upozoravao na dugotrajnost postupaka te na činjenicu da obustava postupka zbog smrti stranke u pravilu pogađa upravo osobe s najtežim invaliditetom, odnosno one koje preminu zbog posljedice teške bolesti. Stručnjaci, kao i mnogobrojne oštećene obitelji, presudu Upravnog suda smatraju opravdanom te podsjećaju da je državna dužna osigurati uredno funkcioniranje sustava, koji je u slučaju inkluzivnog dodatka očito zakazao.

Propusti kao ušteda

Iz Udruge Sjena poručili su kako država ne može vlastitu neučinkovitost koristiti kao opravdanje za uskraćivanje zaostalih prava, ni administrativne propuste pretvarati u proračunsku uštedu.

- Teret nefunkcioniranja sustava ne smije se prelamati preko leđa obitelji koje su već izgubile svog člana. Ako ova odluka postane pravomoćna, ona jasno potvrđuje obvezu tijela da dovrše započete postupke i isplate zaostatke koji pripadaju nasljednicima. Ujedno, ona predstavlja ozbiljno upozorenje da daljnje ignoriranje sistemskih propusta ima i pravne posljedice -poručuju iz Udruge sjena.

Pogrešno postavljeni zakoni, nefunkcionalna upravljačka tijela, centralizacija terenskih službi, autoritarnost i birokratizacija sustava, zamijenili su socijalni sustav koji djeluje u službi korisnika, a već godinama događa mu se "balkanizacija administracije", navodi prof. dr. Nino Žganec s Pravnog fakulteta u Zagrebu, zamjenik predsjednice Udruge "Od šutnje do promjene". Stručnjaci se, dodaje, silom propisa i organizacijskih pogrešaka pretvaraju u bešćutne administratore kojima je ključni zadatak opravdati svoj rad odrađenim brojem "slučajeva" i pri tome što je moguće više onemogućiti korisniku da dođe do svojih prava.

- Nažalost, mnoge svakodnevne odluke i postupci unutar sustava ostaju nevidljivi i nedostupni sudskoj zaštiti, ali zato čine štetu tisućama onih koji su najranjiviji - poručuje Žganec.

Predsjednica Udruge socijalnih radnika, Štefica Karačić, smatra da je ovo za korisnike dobra odluka, a na resornom je ministarstvu da umanji trošak koji bi ubuduće mogao nastati zbog sporosti postupaka.

- Ako se ne krene u izmjene zakona i drukčije ne definira postupak priznavanja prava kako bi se sve ubrzalo, toga će biti jako puno. Sustav je bio nepripremljen na tako velik broj zahtjeva. Očekivali smo ovakvu presudu, pitanje je kojom će se odlukom to sada provesti - veli Karačić.

Zagreb.4.2.2025.- 8. sastanak pregovaračkog odbora Vlade i pregovaračkog odbora sindikata javnih službi.Na slici Marin Piletić i Tomislav Ćorić. Foto HINA/Tomislav Pavlek/ tp

Marin Piletić i Tomislav Ćorić

HINA/Tomislav Pavlek

Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je u ponedjeljak, komentirajući odluku Upravnog suda, da “prostora u proračunu za poštovanje sudskih presuda uvijek mora biti”. No, neslužbena je informacija da je ministar socijalne skrbi, Marin Piletić, već uložio žalbu na ovu sudsku presudu. 

Dvije Piletićeve goleme pogreške

I pravni stručnjaci podržavaju sudsku odluku.

- Pravo na osobnu asistenciju i pravo na inkluzivni dodatak, dvije ogromne pogreške ministra Piletića, samo su vrh ledenog brijega nefunkcionalnog sustava socijalne skrbi. Dugi niz godina, uz ogromna sredstva uludo utrošena u tzv. reformu socijalne skrbi, pokazuje se da neznanje u rukovođenju pomiješano s nedostatkom samokritičnosti i spoznaje o potkapacitiranosti mogu dovesti do toga da se stotine tisuća korisnika i tisuće stručnjaka unutar sustava drži taocima zaljubljenosti u vlastitu sliku reformatora - komentira prof. dr. Nino Žganec