Izmjene i dopune Zakona o obrtu, koje bi se trebale donijeti u drugom tromjesečju 2026. godine, mogle bi donijeti jednu od najznačajnijih promjena od uvođenja zabrane rada nedjeljom - iznimku za obiteljske obrte u maloprodaji, na koje se više ne bi primjenjivala ograničenja radnog vremena propisana Zakonom o trgovini.

U svom obrazloženju koje je Ministarstvo gospodarstva objavilo u okviru plana zakonodavnih aktivnosti upućenog u javno savjetovanje, navodi se da se na obiteljski obrt koji obavlja djelatnost prodavaonice i druge oblike trgovine na malo više ne bi primjenjivala ograničenja tjednog radnog vremena i zabrana rada na temelju posebnog propisa, odnosno Zakona o trgovini. To znači da bi obiteljske trgovine mogle raditi i nedjeljom.

Ovaj prijedlog pozdravila je Hrvatska obrtnička komora (HOK), čiji nam je predsjednik Dalibor Kratohvil odgovorio kako podržava najavu Ministarstva gospodarstva da će se obrtnicima omogućiti rad nedjeljom. Iz Hrvatske obrtničke komore navode i da su sektor trgovine, a osobito mali trgovci, pogođeni ograničenjem rada nedjeljom i ograničenjem cijena, a svaki udar na njih otežava već ugroženo poslovanje. Zato je HOK u nekoliko navrata Ministarstvu uputio zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svog prodajnog objekta. Najpogođenijima smatraju se male obiteljske trgovine u kojima djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednog zaposlenog.

- Poslujući tako, obrtnik kao samozaposlena osoba i poduzetnik te članovi obitelji preuzimaju na sebe obavljanje djelatnosti nedjeljom, što znači da se ne ugrožavaju prava radnika. Naglasak je stavljen i na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta - na nedjelje i blagdane - ističe Kratohvil te dodaje kako je jedna od posljedica zabrane rada nedjeljom i to da je u Cehu trgovine kao glavne djelatnosti u prosincu 2025. bilo aktivno 8894 obrta, tj. sto manje nego u istom razdoblju 2024. godine. Ta je broj indikativan jer broj obrtnika u RH posljednjih godina konstantno raste, pa je prema podacima Obrtnog registra Ministarstva iz prosinca 2025. u Hrvatskoj bilo 133.640 obrta, što je u odnosu prema prosincu 2024. rast od 10.578 obrta (8,6 %), a u odnosu prema prosincu 2020. rast od čak 42.672 obrta (46,9 %).

Prijedlogom promjene Zakona o obrtu ostaje otvoreno pitanje na koji će način zakon precizno definirati obiteljski obrt u kontekstu rada nedjeljom, odnosno hoće li se izuzeće odnositi isključivo na situacije u kojima u prodavaonici nedjeljom rade samo članovi obitelji. Na to je upozorio i županijski čelnik Obrtničke komore Robert Momić, kojemu je drago što je Ministarstvo prihvatilo prijedloge i inicijative obrtnika, ali i kaže da tu još ima nekih nepoznanica.

- Glavno je pitanje same definicije obiteljskog obrta. Znači li to da će nedjeljom raditi samo one trgovine u kojima su zaposleni suprug, supruga i djeca, a neće moći oni koji primjerice imaju i samo jednog zaposlenog koji nije član obitelji. To je upitno i zato treba pričekati konačni prijedlog zakona. Ovo je korak u dobrom smjeru, ali i još jedan pokazatelj da su obrtnici trgovci diskriminirani, pogotovo kada su u pitanju turistička središta - ističe Momić te navodi primjer obiteljske suvenirnice u nekom turističkom središtu kojoj nije dopušten rad nedjeljom, a suvenirnici u sklopu hotelskog kompleksa taj je rad dopušten.

- Situacija je takva i da su neki obrti u unutrašnjosti u podređenijoj situaciji nego oni u priobalju jer tamo nema velikih turističkih kompleksa u sklopu kojih trgovine mogu raditi. Teško je reći koliko takvih obrta ima, ali ima ih puno te im treba omogućiti ravnopravnu poziciju na tržištu - kaže, zaključujući da prijedlog svakako treba pozdraviti, no za završnu ocjenu vidjeti u kojem će smjeru ići konačan prijedlog.