Hrvatska je lani stranim radnicima izdala oko 170.000 radnih dozvola, što je približno 36.000 ili 17 posto manje nego 2024., i prvi put u posljednjih pet godina da je taj broj smanjen, pokazuju posljednji podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

Država je lani znatno postrožila uvjete za zapošljavanje stranaca, posebno iz takozvanih trećih zemalja, kako bi se uvelo reda na tržištu rada s obzirom na poplavu agencija koje su posredovale pri njihovu dovođenju i često nedostatka svih zakonom zajamčenih prava koje su ti radnici imali kod svojih poslodavaca.

Ipak, što se turizma i ugostiteljstva tiče, tu se nije mnogo promijenilo. Lani je u djelatnosti turizma i ugostiteljstva izdano približno 53.000 radnih dozvola, odnosno oko 3000 ili 6 posto manje nego godinu prije. Novost je, međutim, činjenica da se turizam vratio na prvo mjesto po izdanim dozvolama za rad stranaca s obzirom na to da je građevina pala s čak 75.000 radnih dozvola u 2024., na nešto manje od 53.000, neznatno manje od broja dozvola izdanih za turističke djelatnosti.

Gledano po zemljama iz kojih dolaze strani radnici, Bosna i Hercegovina i dalje drži čelo ljestvice, s time da je izdano čak 6000 radnih dozvola manje, ukupno oko 32.000. Drugi je i dalje Nepal, s time da je i tu broj radnih dozvola smanjen za nekih 4000, na ukupno 32.000, a treća je Srbija s oko 24.000 radnih dozvola, također približno 4000 dozvola manje. Na četvrto su se mjesto popeli Filipini, za čije je državljane izdano približno 18.000 radnih dozvola, 20 posto više, dok je s četvrtog na peto mjesto pala Indija, za čije je državljane izdano oko 15.400 ili čak 25 posto manje. Preslagivanje se dogodilo i u tome što je drastično pao broj izdanih dozvola za nove radnike, za čak 50.000, dok je za 13.000 povećan broj produljenja postojećih dozvola, a povećan je i broj dozvola za sezonce, sa 17.000 u 2024. na oko 20.000 u prošloj godini.

Više Filipinaca

Na pitanje kako su se turističke kompanije nosile s pooštrenim zahtjevima oko zapošljavanja, u Udruzi ugostiteljstva i turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), kazali su kako je lanjska turistička godina donijela izvjesnu stabilizaciju na tržištu, što je dijelom rezultat prošlogodišnjih izmjena Zakona o strancima, a dijelom tržišnih okolnosti. Natali Komen-Bujas, direktorica HUP-ove Udruge ugostiteljstva i turizma, pojasnila je kako su lani u strukturi zaposlenih na uzorku velikih hotelskih kompanija, koje zapošljavaju oko 40 posto svih zaposlenih u kategoriji pružatelja usluga smještaja u Hrvatskoj, većinu od približno 67 posto činili domaći radnici, 21 posto bili su djelatnici iz susjednih zemalja, dok su radnici iz Filipina činili oko 3,9 posto te je taj udio čak i nešto veći nego godinu prije. Slijede Indija i Nepal, koji su zajedno činili 3,4 posto i njihov se udio smanjio, pa radnici iz ostalih EU zemalja te Ukrajine sa 1,6 posto.

Prema internoj anketi HUP-a o radnoj snazi u turizmu, hotelijeri procjenjuju da će ove godine trebati 6 posto više, odnosno oko 5000 sezonskih radnika više nego lani. Oko 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im trebati više zaposlenika, a oko 40 posto računa da u odnosu na lani u sezoni neće trebati povećati broj djelatnika.

- Rezultati upozoravaju na nastavak općeg trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada. Uz zadržavanje postojećeg broja stranih radnika, poslodavci manjak planiraju kompenzirati zapošljavanjem radnika iz regije, kojih se očekuje nekih jedan posto više, te radnika iz Filipina, čiji bi se broj mogao povećati za 4 posto, uz smanjenje zapošljavanja državljana Indije i Nepala. U strukturi deficitarnih zanimanja, prošle su se pak godine najteže pronalazili kuhari, konobari, slastičari, barmeni i sobari, ali prema povratnim informacijama članova HUP-a, mnogi već imaju uhodane procese zapošljavanja i atraktivne financijske i nefinancijske ponude za zapošljavanje, čime uspijevaju zadovoljiti većinu potreba - pojasnila je Komen-Bujas.

Domaći radnici

Govoreći o tome kako se poslodavci nose sa novim zahtjevima Zakona o strancima, navela je kako je, primjerice, produljenje važenja radnih dozvola i pooštravanje procesa zapošljavanja uz produžene rokove izdavanja novih dozvola, potaknulo poslodavce da se u još većoj mjeri okrenu potražnji za domaćom radnom snagom uz zadržavanje postojećih zaposlenika i stalnih sezonskih radnika.

- Stoga posljednjih godina sektor turizma bilježi trend kontinuiranog povećanja plaća. Primjerice, samo u posljednje dvije godine u najvećim su turističkim kompanijama primanja radnika povećana za 25 posto, a troškovi rada u 2025. rasli su za 11 posto u odnosu na 2024. godinu, dok su poslovni prihodi rasli za 7,8 posto. Uz plaću, poslodavci daju dodatne beneficije, osigurava se smještaj, prehrana, te sektor turizma po uvjetima rada postaje sve atraktivniji poslodavac. Prema anketi koju je HUP proveo među članicama, trend rasta plaća nastavit će se i u ovoj godini. Stoga se, kao dio politike zadržavanja i privlačenja domicilnih radnika, u HUP-u zalažemo za porezno rasterećenje plaća, što bi neposredno utjecalo na ubrzanje rasta produktivnosti. HUP također predlaže povećanje osobnog odbitka na razinu minimalne plaće te uvođenje trinaeste, neoporezive plaće - kaže Komen-Bujas.

U HUP-ovoj Udruzi ugostiteljstva i turizma upozorili su i kako i dalje ima prostora za veći angažman domaćih radnika, što bi se primjerice, riješilo s fleksibilnijim reguliranjem obavljanja privremenih i povremenih poslova. Također, dok se privatni sektor bori s nedostatkom radne snage, u javnom sektoru postoji višak radnika, na što upućuju i preporuke OECD-a, pa bi se programima prekvalifikacije i transfera dijela zaposlenih u privatni sektor, problem nedostatka radnika donekle ublažio.

Komentirajući situaciju s kadrovima, u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH), naglasili su, pak, kako se mijenja udio domaćih u odnosu na strane radnike. Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, kazao je kako analize STUH-a pokazuju kako se ukupan udio domaće radne snage nastavio smanjivati. Također, i ove turističke godine, ako bude problema sa zapošljavanjem stranaca i dugih čekanja na dozvole, turističke bi kompanije, dodaje, mogle imati probleme već na početku sezone.

Plaća uvijek sporna

- Ono što je u cijeloj priči po meni ključ jest to da moramo tog domaćeg radnika nekako stimulirati, odnosno zadržati. Iz dosadašnjih pregovora s tvrtkama vidimo da su i poslodavci došli u poziciju da razmišljaju o vrijednosti domaćeg zaposlenika, pogotovo u poslovima koji traže kontakt s gostom. Međutim, kada dođemo u poziciju da pregovaramo o plaći koja bi bila stimulativna, onda nalazimo na zid, kazao je Andrić dodajući kako se zasad nije uspjelo dogovoriti novi kolektivni granski ugovor. Preostao je još jedan krug pregovora pri čemu se sindikati ne slažu s prijedlogom poslodavaca oko povećanja plaća i smanjenja broja razreda složenosti poslova.

Andrić je upozorio kako i kako je povećanje minimalne plaće na razini Hrvatske donijelo značajno smanjenje razlike u plaćama radnika u turizmu koji obavljaju jednostavnije poslove s onima koji obavljaju služene poslove za koje je potrebno puno više stručnosti i znanja. Naime, slijedom zakonskih izmjena, poslodavci su bili prisiljeni podignuti najniže plaće i tu je ta razlika jako smanjena. Andrić je pojasnio kako se u mnogo slučajeva svela na jedva 100 do 200 eura što djeluje itekako destimulirajuće za one koji rade zahtjevnije poslove.

- S druge strane, sobarici se u Austriji uz osiguran smještaj i hranu, nudi plaća od 2300 eura mjesečno. I Slovenija ima bolje plaće nego mi. Ono što isto čudi jest da u istim hotelskim lancima radnici u Austriji imaju veće plaće nego u Hrvatskoj. U svakom slučaju, mi jednostavno moramo doći do toga da to degradiranje stručnih ljudi zaustavimo jer ćemo ih izgubiti i u vezi s tim hitno se mora nešto napraviti. Vlasnici moraju shvatiti da taj profit, a većina hotelijera jest u prošloj godini ostvarila profit, trebaju razmišljati da se zarada mora na praveniji način podijeliti između vlasnika, menadžmenta i radnika - upozorio je Andrić navodeći kako sindikati traže da obračunska osnovica bude minimalna plaća.

Kaže i kako strani radnik poslodavce u sezoni košta daleko više nego domaći radnik, zbog čega sindikati s poslodavcima pokušavaju dogovoriti da se domaćim radnicima ta razlika prizna kroz poseban dodatak na plaći.