Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar rekao je u petak u Hrvatskome saboru da Hrvatska u robnim zalihama ima žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana, te kreveta i šatora za zbrinjavanje do 50.000 stanovnika.

"To su nekakve realne potrebe. Pored toga imamo u MORH-u određene kapacitete”, rekao je Špehar tijekom rasprave o Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024.

Napomenuo je da su do sada godinama vrijedno skupljali prehrambene i neprehrambene proizvode, a sada je došao red i na lijekove, za koje se trebaju osigurati preduvjeti i novci. "Zanavljanje lijekova bit će određeni izazov, ali smo na dobrom putu”, kazao je.

Draženka Polović (Možemo!) upozorila je da u robnim zalihama ne postoje zalihe higijenskih uložaka, tampona, dječjih pelena i pelena za inkontinenciju.

"Uvijek možemo odlukom Vlade reagirati interventnom kupnjom zaliha. Takvu opciju čuvamo za robe koje su lako dobavljive, poput higijenskih potrepština. Dok god ima robe na tržištu, to smatramo robom drugog prioriteta", pojasnio je državni tajnik, dodavši kako postoje i objektivna ograničenja kapaciteta skladištenja takve robe.

Špehar je iznio podatak da su Robne zalihe u 2024. godini ostvarile ukupne prihode od 48,2 milijuna eura, a rashodi su bili u iznosu od 50,2 milijuna eura. Naveo je i da je ukupna vrijednost roba u robnim zalihama na dan 31. prosinca 2024. bila 87 milijuna eura i veća je za 4,14 posto u odnosu na isti dan 2023.

Boris Piližota (Klub SDP-a) dobrim drži to što je sustav robnih zaliha funkcionirao u krizama i što se ulagalo u opremu, no prigovorio je da u izvješću nedostaje vizije, strategije i ne daju se odgovori na ključna sigurnosna pitanja. Zato će SDP, najavio je, biti suzdržan kod glasanja.

Zoran Gregurović (Klub HDZ-a) istaknuo je kako je riječ o izvješću za 2024. godini, a ne planu rada. Pohvalio je dosadašnje funkcioniranje sustava u kriznim situacijama. 

Popunjenost skladišta robnih zaliha znatno je bolja od popunjenosti sabornice, primijetio je Damir Biloglav (Klub Domino i Hrvatski suverenisti) i postavio pitanje samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji hrane. Kada se dogode elementarne nepogode, potresi ili neke druge prirodne katastrofe, možemo se osloniti na međunarodnu pomoć, međutim, u nekoj bi se drugoj situaciji vidjelo koliko je zapostavljanje domaće proizvodnje hrane opasno i neodgovorno, rekao je.

Pitanje koliko je Hrvatska samodostatna u proizvodnji hrane za vlastite potrebe i može li osigurati dovoljno hrane u krizama, postavila je i Rada Borić (Klub Možemo!). "Zalihe zahtijevaju pažljivo planiranje, ali više od toga, nama nedostaje pažljivo planiranje naše vlastite poljoprivredne proizvodnje ako želimo biti samodostatni”, poručila je.

Koliko dugo Hrvatska može hraniti i liječiti svoje stanovništvo ako se prekinu lanci opskrbe, upitao je Zvonimir Troskot (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića).  "Dok Finska i Švedska razvijaju modele u kojima sigurnost opskrbe grade na domaćoj proizvodnji, lokalnim lancima i pametnoj javnoj nabavi, mi i dalje živimo paradigmu: poticaje dajemo, hranu uvozimo", rekao je Troskot i najavio da njihov Klub neće podržati izvješće.

Sabor sa zasjedanjem nastavlja u utorak 17. veljače.