Globalni događaji potiču zabrinutost građana Europske unije, pokazuju rezultati posljednjeg istraživanja Eurobarometra, provedenog od 6. do 30. studenoga za Europski parlament, objavljenog u srijedu. Geopolitička previranja snažno utječu na percepciju Europljana, pa ih je čak 52 % pesimistično u vezi s globalnom budućnošću, 39 % u vezi s budućnošću EU-a, a 41 % u vezi s budućnošću njihove zemlje. Perspektiva je ipak svjetlija u privatnoj sferi: više od tri četvrtine Europljana gleda optimistično na svoju budućnost i budućnost svoje obitelji.

Hrvatski su građani optimističniji (ili pak manje zabrinuti - ovisno kako na to gledate) od europskog prosjeka, i to posebice kada je riječ o budućnosti Hrvatske i svijeta, gdje to uvjerenje doseže i 10 % više nego ukupno u EU-u. I u Hrvatskoj ispitanici slijede trend u smislu da najviše pesimizma iskazuju oko globalne budućnosti (41 %), zatim EU-a (34 %) te vlastite države (31 %), a najmanje oko budućnosti svoje obitelji (21 %).

Izazovi su brojni, a najviše zabrinutosti u EU-u izaziva pitanje sigurnosti i zaštite - primarno sukobi i ratovi u blizini EU-a (72 %), terorizam (67 %), kibernetički napadi iz trećih zemalja (66 %), prirodne katastrofe (66 %), koje klimatske promjene čine još razornijima, i nekontrolirani migracijski tijekovi (65 %). Tu su i rizici povezani s komunikacijom - među njima dezinformacije (69 %), govor mržnje na internetu i izvan njega (68 %), lažni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (68 %), nedostatna zaštita podataka (68 %) i prijetnje slobodi izražavanja (67 %).

Više jedinstva

Za građane u RH na prvom su mjestu pak prirodne katastrofe (73 %), pogoršane klimatskim promjenama, ratovi u blizini EU-a (71 %), terorizam (70 %), migracije (68 %) te oslanjanje na države koje nisu članice EU-a za opskrbu energijom (65 %). Od izazova vezanih uz komunikacije najviše ih zabrinjava govor mržnje (68 %), dezinformacije, sloboda govora i zaštita osobnih podataka (po 67 %) i polarizacija društva (65 %).

Kao odgovor građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. Tako ih 66 % želi da EU sudjeluje u njihovoj zaštiti (u nas je to 60 %), čime ističu zaštitnu ulogu EU-a. Smatraju da je jedinstvo ključno - 89 % (u Hrvatskoj 88 %) mišljenja ih je da bi države EU-a trebale nastupiti s više jedinstva, a 73 % slaže se da EU treba više resursa za odgovor na globalne izazove (u Hrvatskoj 83 %) Kako bi ojačala svoj položaj u svijetu, Unija bi se, smatraju, trebala usredotočiti najviše na obranu i sigurnost (40 %), konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32 %) te energetsku neovisnost (29 %). U Hrvatskoj pak građani smatraju da se najviše treba fokusirati na energetsku neovisnost i infrastrukturu (35 %), konkurentnost i gospodarstvo (34 %), ali i sigurnost hrane i poljoprivrede (32 %).

Na razini Europske unije većina ispitanika očekuje da će njihov životni standard biti stabilan sljedećih pet godina, no gotovo trećina (28 %) predviđa pad životnog standarda, posebice u onim zemljama gdje je gospodarska neizvjesnost trenutno izraženija. Očekivanja o padu životnog standarda tako su najizraženija među stanovnicima Francuske (45 %) te Belgije i Slovačke (po 40 %).

Veća potpora članstvu

Stavovi prema EU-u i njegovim institucijama i dalje su pozitivni, iako u manjem padu u odnosu prema svibnju 2025. Relativna većina ima pozitivno mišljenje o EU-u (49 %), a samo 17 % negativno. O Europskom parlamentu pozitivno razmišlja 38 % ispitanika u EU-u, a 20 % negativno. Snažna i rastuća većina smatra da je članstvo u EU-u korisno za njihovu zemlju (62 %), što je porast od 2 % u odnosu prema početku 2024. godine.

Sa sociodemografskog gledišta, mladi Europljani su i dalje među najgorljivijim pristašama EU-a i imaju velika očekivanja glede njegove uloge. Mladi u dobi od 15 do 30 godina vide EU i Europski parlament u boljem svjetlu nego stariji, pa 58 % mladih ima pozitivno mišljenje o EU-u, a 49 % i 43 % dvije starije dobne skupine. Dok 68 % mladih želi snažniju ulogu Europskog parlamenta, to je bilo samo 58 % i 54 % među starijima. Treba dodati kako mladi Europljani u EU-u snažno zagovaraju više jedinstva među državama članicama u trenutačnom međunarodnom kontekstu (90 %), više resursa za Europsku uniju (78 %) i njezinu snažniju ulogu na međunarodnoj razini (87 %).

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u općenito ima 52 % ispitanika, negativnu 12 %, a o EP-u pozitivan stav ima 41 % građana, a 20 % negativan. Članstvo u Uniji korisnim vidi 57 %, a lošim njih 17 %. Najpozitivnije stavove o EU-u imaju ispitanici od 25 do 39 godina - njih 67 % EU članstvo ocjenjuje korisnim, a 65 % ih ima pozitivnu sliku o EU-u. Istraživanje je obavljeno u svim članicama EU-a, a rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.