Od ukupno 25.720 učenika koji su prošlog ljeta položili državnu maturu, i to u prosjeku s trojkom, njih 19.223, ili 75 posto, uspješno su upisala neko od visokih učilišta u Hrvatskoj. Najviše je novih studenata na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, njih 1473, na drugom je mjestu Pravni fakultet u Zagrebu sa 749 novih studenata, a na trećem Tehničko veleučilište u Zagrebu, koje je upisalo ukupno 647 brucoša. Mahom se upisuju sveučilišni studiji, a na upis stručnog studija odlučuje se samo četvrtina hrvatskih maturanata. Podatci su to upravo objavljeni u aplikaciji ŠeR - Školski e-Rudnik, koji donose nove uvide u postignuća maturanata na državnoj maturi i nakon nje.

Uvjerljivo najteže je, prema podatcima, u ovoj akademskoj godini bilo upisati Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, a zatim Medicinski i Stomatološki fakultet u Zagrebu, gdje su redom upisani studenti s općim uspjehom iz srednje škole koji prelazi 4,80. Prema prosjeku ocjena s kojima im dolaze novi studenti pri samom su vrhu i Medicinski fakultet u Osijeku te Fakultet za fiziku u Rijeci, s prosjekom ocjena 4,79, a slijede ih Sveučilište u Rijeci i Fakultet dentalne medicine Rijeka. Gledajući pak uspjeh na maturi, najuspješniji su maturanti upisali zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), a zatim zagrebačke studije medicine ili farmacije.

Čak 93 % gimnazijalaca

Zanimljiv je podatak da na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije fakultet upisuje više od 80 % srednjoškolaca, slijede Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Varaždinska županija, u Zadarskoj županiji studij upisuje 75 % srednjoškolaca, u Primorsko-goranskoj 73 %, u Osječko-baranjskoj 69 %, a Ličko-senjska županija na samom je dnu ljestvice, jer studij upisuje tek svaki drugi srednjoškolac. Među onima koji su ove akademske godine krenuli na studij gotovo je jednak broj gimnazijalaca (9673) i učenika strukovnih škola (9424), što govori o velikom interesu strukovnjaka za nastavak školovanja. No statistike potvrđuju poznatu činjenicu da je onome tko završi strukovnu školu bitno teže upisati studij, jer u tome uspije oko 93 posto gimnazijalaca i samo 62 posto učenika strukovnih škola.

Sandra Simunovic/PIXSELL

Rezultati posljednje državne mature bili su nešto bolji nego prethodnih godina - prosječna ocjena iz hrvatskog jezika bila je 2,6, matematike A razine 2,5, a engleskog 3,7. I dalje je uspjeh na državnoj maturi znatno ispod razine ocjena iz srednje škole, a razlika je i veća spram ocjena koje su ti isti učenici imali na kraju osnovne škole. Prema podatcima ŠeR-a, solidna četvorka osmaša iz hrvatskog jezika na kraju srednje škole padne na prosječnih 3,7, a na maturi A razine spusti se na tanku trojku, ili 2,8. Osmaš s četvorkom iz matematike do kraja srednje škole spustit će ocjenu na 3,3, a na maturi će jedva izvući graničnu trojku.

Neke se srednje škole u Hrvatskoj ipak ističu izjednačenošću ocjena koje na kraju četvrtog razreda zaključe nastavnici s uspjehom koji su ti isti učenici postigli na državnoj maturi. Među njima su Gimnazija Andrije Mohorovičića u Rijeci i zagrebačka V. gimnazija, jedine škole u Hrvatskoj s odstupanjem školskih i maturalnih ocjena iz matematike manjim od pet posto. U hrvatskom jeziku takvih je desetak škola u zemlji, među njima Gimnazija Eugena Kumičića u Opatiji i Srednja škola "Hrvatski kralj Zvonimir" na Krku. Objektivnim ocjenjivanjem u engleskom jeziku mogu se, primjerice, pohvaliti zadarska Gimnazija Jurja Barakovića, pazinska Klasična gimnazija, Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci i Gimnazija A. G. Matoša Đakovo.

Leže im strani jezici

Koliki može biti nerazmjer školskih ocjena i uspjeha na maturi, govori podatak o 1528 maturanata koji su iz nekog predmeta na kraju četvrtog razreda imali peticu, a na maturi A razine taj isti predmet riješili za - dvojku. Najviše je takvih primjera iz matematike - 857, iz hrvatskog ih je jezika 455, a iz engleskog 267. Bilo je i 200-tinjak maturanata koji su pali na maturi iz predmeta zaključenog s odličnom ocjenom. Najviše je takvih primjera bilo na maturi A razine iz hrvatskog jezika - 146, matematike 107, a engleskog jezika 11. Samo jedan je učenik doživio obrnutu situaciju, odnosno pozitivni šok, kad je sa zaključenom dvojkom iz matematike na državnoj maturi iz ispita matematike A razine dobio - peticu. Zanimljivo je pritom spomenuti da su na prošloj državnoj maturi već drugu godinu svi maturanti polagali ispite A razine iz hrvatskog jezika, a za matematiku A razine odlučilo se tek 38,6 % maturanata, za engleski A razine 62 %. Ostali polažu manje zahtjevne ispite B razine.

Kad je riječ o izbornim ispitima državne mature, pokazalo se da maturantima svih profila najbolje leže strani jezici. U svim stranim jezicima, uključujući i klasične jezike, poput grčkog i latinskog, učenici koji su ih odabrali imali su rezultate iznad prosjeka, a informatiku, fiziku, biologiju i geografiju, pa i psihologiju, sociologiju ili etiku, ispodprosječno su riješili čak i maturanti koji za ta područja imaju afiniteta, u njima su redom imali odlične ocjene i žele ih studirati.