Ovakav se epilog očekivao i do njega je došlo - postupci izbora predsjednika Vrhovnog suda i triju ustavnih sudaca završili su neuspjehom. Lijevo-liberalna oporba, predvođena SDP-om, objavila je da prekida pregovore o popunjavanju Ustavnog suda, a HDZ je na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe iznova opstruirao usvajanje mišljenja o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda.

Dakle, efektivno su obje procedure okončane, premda će se formalno nastaviti. Naime, predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja rekao je da će i dalje sazivati sjednice Odbora kako bi se glasovalo o mišljenju o Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću. Što se tiče 13 prijavljenih na javni poziv za Ustavni sud, HDZ-ova većina u Odboru za Ustav mogla bi poslati na sjednicu popis kandidata o kojima bi se zastupnici onda tajno izjasnili. Malo je vjerojatno da bi bilo tko od njih dobio potreban 101 glas, ali nikad se ne zna, možda bi nekim čudom i prošao bar jedan kojeg bi HDZ predložio. No za to ima vremena jer produženi mandat ustavnih sudaca Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selaneca istječe sredinom travnja.

Za izbor čovjeka koji bi u Vrhovnom sudu nakon deset mjeseci zamijenio preminulog Radovana Dobronića HDZ-ovoj koaliciji nije nužna pomoć oporbe, može ga sama izglasati, no to ne želi. HDZ inzistira na pravu odabira dva od tri ustavna suca, a kako SDP i saveznici na to ne pristaju, većina odbija izabrati čelnika Vrhovnog suda. HDZ smatra kako oporba, ako Mirta Matić, koju bi, kada bi mu stiglo mišljenje Odbora za pravosuđe, Zoran Milanović predložio za predsjednicu Vrhovnog suda, time nastoji kompenzirati štetu ostanka bez zajamčene većine u Ustavnom sudu. Zato je Nikola Mažar tražio da se iz dnevnog reda sjednice Odbora za pravosuđe makne točka - davanje za predsjednika RH neobvezujućeg mišljenja, jer se za nju "nistu stekli uvjeti". Grmojina taktika je sve prikazati jednakima. "HDZ želi imati većinu u Ustavnom sudu, a ljevica ne želi imati manjinu i cijelo vrijeme trguje. Pregovorima s HDZ-om ljevica je pristala na vezano imenovanje", kazao je prije nego što su HDZ-ovci svojim glasovima u dnevnom redu sjednice Odbora za pravosuđe zadržali isključivo Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu.

Time se od sredine travnja odnos snaga u Ustavnom sudu svodi na 5:5,. eventualno 6:4 za HDZ, a za svaku odluku minimum je sedam glasova. Čudno je stoga što im je premijer Andrej Plenković stavio na stol ponudu vezanog imenovanja, koja nije imala nikakve šanse. Politički bi oportunije bilo da je predložio oponentima da, kada se HDZ već ne može izboriti za 2:1, obje strane predlože po jednog kandidata za Ustavni sud. SDP-u ne bi bilo nimalo jednostavno odbaciti tu formulu, koja nikoga ne favorizira, a "HDZ-ovim sucima" bi u Ustavnom sudu, naravno, do sedam bilo lakše doći ako bi krenuli sa šest, a ne sa pet.

No premijer je drukčije razmišljao i posljedica je blokada izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, koja bi mogla trajati još godinama.