Za nešto više od dva tjedna predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić trebao bi povući još jedan potez kojim će poslati poruku da i on komunicira s bitnim europskim političarima, ali i da, što je možda i važnije, nije nekakva marioneta predsjednika Zorana Milanovića.

Planirano je, naime, da otputuje u Kijev u izaslanstvu čelnika PES-a, Stranke europskih socijalista, a u povodu četvrte godišnjice ruske agresije na Ukrajinu. PES ima u svom sastavu i nekoliko premijera poput Španjolca Pedra Sancheza, Dankinje Mette Frederiksen i Britanca Keira Starmera.

Jedini koji nije bio

Hajdaš Dončić, dakle, odlazi u glavni grad Ukrajine, u kojem, kako je više puta naglasio predsjednik Vlade Andrej Plenković, od početaka rata Milanović nije bio. “Svi međunarodni partneri znaju tko je tko u Hrvatskoj. Znaju da je Milanović valjda jedini šef europske države koji u četiri godine nije posjetio Ukrajinu i iskazao solidarnost. Čak je i Viktor Orban išao u Kijev”, izjavio je nedavno Plenković. Uopće nije jednostavno definirati Milanovićev stav prema ratu u Ukrajini započetom 24. veljače 2022., ali sasvim sigurno nije proukrajinski. Naći će se tako Hajdaš Dončić u političkom raskoraku s Milanovićem i možda natjerati Plenkovića da odustane od svoje teze da je oporba njemu pretežno proruski orijentirana.

Nije kod SDP-a preko noći došlo do tog odmicanja u odnosu prema bivšem lideru stranke kada je riječ o Ukrajini, događalo se to postupno. Premda retorički nisu bili identični s predsjednikom Republike, SDP-ovci su u slučaju Ukrajine usklađeno s njim djelovali, a to su činili i njihovi saveznici iz Možemo! Krajem 2022. Hrvatski sabor je trebao prihvatiti priključenje Hrvatske misiji EUMAM, u sklopu koje bi se ukupno stotinjak ukrajinskih vojnika obučavalo u našoj zemlji. Plenkovićeva je vlada bila za to, Milanović protiv. SDP je tada bio među oporbenim opcijama koje nisu podržale dolazak Ukrajinaca na obuku i na taj način postao predmet kritika HDZ-a da se svrstao uz Kremlj. Dvije godine poslije Sabor je raspravljao o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u NATO aktivnosti NSATU u okviru koje bi dva hrvatska časnika bila smještena u njemačkom Wiesbadenu. Opet se Milanović suprotstavio Vladi, u tom je sukobu trebao presuditi parlament, ali Plenković je odgodio glasovanje. Kako je SDP, koji je već bio preuzeo Hajdaš Dončić, odbijao i NSATU, Plenković je, svjestan da nema dvotrećinsku većinu, želio izbjeći i drugi politički poraz u kontekstu Ukrajine.

Plenkovićev test

Da se u SDP-u nešto mijenja, pokazala su stajališta o Ukrajini i novoj europskoj sigurnosnoj strukturi, koju je stranačko Predsjedništvo usvojilo u ožujku 2025. Ona su bila sličnija Plenkovićevim nego Milanovićevim. SDP je izrazio punu podršku Ukrajini i založio se za nastavak oštrih sankcija Rusiji. “SDP je samostalan politički subjekt i ja pričam po svom”, rekao nam je tih dana Hajdaš Dončić. Njegov put u Kijev daljnji je korak u približavanju SDP-a politici koju prema Ukrajini vodi Vlada. To za Plenkovića može, ali i ne mora biti dobar znak jer gubi argument da su mu glavni politički protivnici ruski igrači.

No mogao bi Plenković to sada pokušati testirati. NSATU nije zaboravljen, o tom ograničenom obliku pomoći Ukrajini razgovaralo se i prilikom svježeg posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Zagrebu. Zato nije isključeno da Plenković naloži predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću da NSATU konačno stavi na glasovanje. Za SDP bi to bilo politički dosta nezgodno. Hajdaš Dončić imao bi na raspolaganju dvije opcije, promijeniti negativno mišljenje o NSATU-u i zajedno s Plenkovićem oponirati Milanoviću ili ozbiljno relativizirati domet svog putovanja u Kijev u društvu kolega iz PES-a.