Prvi put misaoni se rad pretvara u kapital
Nužno je razvijati kritičko razmišljanje, empatiju i kreativnost
Umjetna inteligencija prelazi iz eksperimenta u svakodnevnu infrastrukturu. Od automatizacije repetitivnih zadataka do naprednih analitičkih sustava, UI mijenja načine na koje radimo, odluke donosimo i vrijednost koju stvaramo. Dok neki zaposlenici uveliko barataju alatima koji povećavaju produktivnost i otvaraju nove karijerne prilike, drugi se suočavaju s izazovima prelaska na nove modele rada i potrebom za učenjem novih vještina.
Budućnost mnogih radnih mjesta, zapravo čitavih sektora je neizvjesna - no to ne znači apokalipsu, samo potrebu za prelazak na održivo radno okruženje u eri umjetne inteligencije.
Postoji rizik
Tehnološke revolucije kroz povijest uvijek su izazivale strahove o masovnoj nezaposlenosti, ali se tržište rada uvijek prilagodilo stvarajući nove poslove i prilike. No, postavlja se legitimno pitanje hoće li ovaj put biti drugačije - za razliku od prethodnih promjena, koje su primarno zamjenjivale fizički rad strojevima, UI bi mogao zamijeniti kognitivne sposobnosti poput analize, odlučivanja i kreativnog razmišljanja.
- Ne vidimo znakove masovnih otpuštanja, jer tvrtke uglavnom eksperimentiraju koristeći UI kao pomoćnika koji zaposlenicima omogućuje brži i kvalitetniji rad. Dugoročno ipak postoji ozbiljan rizik, jer UI prvi put u povijesti pretvara misaoni ljudski rad u kapital – stroj koji generira vrijednost čiji prihod pripada vlasniku, što nužno vodi koncentraciji bogatstva. Tu situaciju dodatno pogoršava porezni sustav koji u većini zemalja oporezuje rad znatno više od kapitala, poput 25 posto naspram 5 posto u SAD-u, potičući poslodavce da automatiziraju poslovanje, jer time štede i na plaćama i na porezu - objasnio je Tvrtko Stošić, stručnjak za odnose s potrošačima (customer engagement).
Kao gostujući predavač na Sveučilištu Libertas vodi program AI Navigator koji je usmjeren na praktičnu primjenu umjetne inteligencije u poslovanju, s fokusom na generativnu UI, i kaže da predviđanja o poslovima koji će prvi biti na udaru često griješe.
- I ranija su očekivanja, poput onih o autonomnim vozilima koja bi uništila poslove vozača, bila nerealna s obzirom na tehnička ograničenja. Iskustva iz SAD-a pokazuju da novinari ne gube poslove, nego rade produktivnije zahvaljujući UI-ju koji pomaže oko zadataka koji su ranije bili nerentabilni ili prezahtjevni. Ili u savjetovanju, gdje projekti koji su nekad trajali tjednima danas budu gotovi unutar nekoliko dana, što dramatično smanjuje troškove i širi tržište - kaže Stošić.
Ključne vještine
Mladima koji trebaju odabrati karijeru u eri umjetne inteligencije poručio je da se fokusiraju na poslove koji nadilaze repetitivne i strukturirane radnje u predvidivom okruženju, jer će oni biti prvi automatizirani.
- Uloge u kojima je ključna interakcija s ljudima temeljena na razumijevanju, povjerenju i socijalnoj inteligenciji, one koje zahtijevaju kreativnost, originalne ideje, snalaženje u nepredvidivim situacijama i spajanje različitih znanja i perspektiva, takve pozicije ostaju teško zamjenjive. Softverski inženjer postaje osoba koja razgovara s klijentom, razumije problem, dizajnira rješenje, nadgleda procese i upravlja UI-jem koji obavlja tehnički dio - naveo je Stošić.
Jačanje ključnih ljudskih vještina poput kritičkog razmišljanja, empatije, kontekstualnog razumijevanja, kreativnosti, socijalne inteligencije, sposobnosti donošenja prosudbi i kontinuirano učenje postaju najbolja zaštita u brzo promjenjivom svijetu. No, problem će nastati u tvrtkama koje ga vide samo kao alat za smanjenje troškova do kratkoročnih ušteda. Prava promjena nije eliminacija rada već njegova transformacija.
- UI postaje ogledalo organizacijskih odluka koje ili oslobađaju potencijal ili ubrzavaju iscrpljivanje. Kompanije postižu humanu UI transformaciju zadržavajući ljudski nadzor, jer tehnologija još nije spremna za autonomiju u kritičnim područjima. Redizajniraju procese tako da UI radi ono u čemu je najbolji, a ljudi ono u čemu su nezamjenjivi - navodi Stošić.
Umjetna inteligencija nije jednokratni projekt; to je živ sustav koji se prilagođava promjenama, pa organizacije koje prvo izgrade ciljeve, temelje i povjerenje koriste UI kao pojačalo sposobnosti dok one koje preskoče korake otkrivaju samo svoje postojeće nedostatke na bolniji način.
- UI nije apokaliptičan scenarij već ekonomski i društveni izazov gdje se masovna nezaposlenost možda nikad neće dogoditi, ali dovoljna je značajna manjina koja izgubi vjeru u sustav da nastanu frustracija, nestabilnost i politički lomovi - zaključuje Stošić.
