Europska pučka stranka (EPP) održala je proteklih dana u Zagrebu svoj “samit na vrhu”, u prisutnosti najvažnijih osoba današnjeg EU-a, od Ursule von der Leyen do njemačkog kancelara Fiedricha Merza, a brusile su se nove politike s kojima EPP planira ubrzati i ojačati ulogu EU-a na globalnoj karti.

EPP je, naime, politička grupacija desnog centra, koja trenutačno na razini EU-a ima čak 13 od ukupno 27 državnika i istodobno drži kontrolu nad čak tri od ukupno pet fotelja institucija Unije. U tom kontekstu činjenica da su dužnosnici koji u svojim rukama faktično drže većinu poluga vlasti u EU-u priznali i osvijestili dosadašnju inertnost u procesima administrativnog donošenja odluka velika je novost s ovog skupa.

Aktivirati mlade

Osim aspekta koji se odnosio na ulogu Europske unije u novom svjetskom poretku, predsjednik EPP-a Manfred Weber i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je trenutno politički najdugovječniji europski premijer, istaknuli su i fokus na demografskim promjenama, koje su nužno vezane i uz politiku (i)migracija. Donesena je rezolucija o demografiji, koja pretpostavlja smanjivanje imigracija u sljedećim godinama i desetljećima, a veće oslanjanje na vlastite (radne) snage u Europi - od povratka samih Europljana koji žive izvan država EU-a do aktivacije starijih osoba koje su još radno sposobne (za što moraju biti i adekvatno plaćene, a to i jest jedna od novih politika hrvatske Vlade). No posebno su istaknuti mladi, koji danas u EU-u u velikoj mjeri u svojoj najranijoj radno aktivnoj dobi, od 15 do 25 godina, jednostavno - ne rade. To je golem potencijal koji se mora aktivirati, poruka je EPP-a.

Jasno, sigurnosna situacija u Europi jedna je od glavnih tema te je u tom kontekstu na skupu EPP-a bilo riječi o boljoj provedbi Lisabonskog ugovora, svojevrsnog ustava EU-a, s ciljem da unaprijede svoju poziciju u međunarodnom poretku koji nastaje. “Točka 7. članka 42. Lisabonskog ugovora temeljitije definira klauzulu o uzajamnoj obrani, kojom se definira solidarnost država članica Unije u slučaju agresije stranog aktera, čak i u usporedbi s člankom 5. NATO-a, no, unatoč tome, u njoj nije dovoljno jasno definiran hodogram postupanja u tom scenariju, i to se mora hitno riješiti”, upozorio je Weber. Govorio je o “vojnoj solidarnosti” država članica EU-a - tu se, dakle, paralelno vode debate o tome kakav će biti sustav odlučivanja unutar EU-a, odnosno hoće li velike članice poput Njemačke ili Francuske dominirati u sustavu glasanja. Istovremeno, u pozadini toga su zapravo procesi donošenja odluka o sigurnosti i obrani, pri čemu neke zemlje poput Mađarske pri baš svakom pokušaju uspostave konsenzusa na razini EU-a ulažu veto ili na bilo koji drugi način onemogućavaju konsenzus.

Ako ne 27, onda bar 26

Poznato je da dvije najveće sile EU-a, Njemačka i Francuska, traže sustav “dvije brzine” - to je pitanje veće brzine donošenja odluka, što Hrvatska podržava, no za Hrvatsku je kao manju državu manje prihvatljivo da sve zemlje članice EU-a nemaju istu “težinu” glasa. U tom kontekstu, Plenković je, govoreći o procesu odlučivanja u EU-u, na pressu s Weberom istaknuo kako bi bilo dobro da se odluke što više donose kao stav 27 država članica, a ako to nije 27, da onda bar bude 26, ne puno ispod toga. To je upravo aludiralo na čestu opstrukciju sa strane Mađarske, ali i jasno poručilo da i manje zemlje poput Hrvatske trebaju biti ravnopravne s većima, odnosno da 27 članica - znači i 27 glasova.

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je dao intervju za HRT, poručio je nakon samita kako se s Plenkovićem poznaje godinama, i prije nego je on postao kancelar, te kako odlično surađuju, a istaknuo je i neke prioritete EU-a.

- On je jedan od premijera s najdužim stažem u cijelom EU-u. U Europskom vijeću najčešće sjedimo jedan kraj drugoga, pa se i zato dobro poznajemo i blisko surađujemo. Slažemo se kada je riječ o važnim političkim pitanjima EU-a. To se odnosi na pitanje konkurentnosti, na pitanje obrambene spremnosti, na temu o kojoj smo intenzivno razgovarali ovog vikenda, a riječ je o našem demografskom razvoju, što to znači za naše stanovništvo, zemlje i socijalnu sigurnost. Andrej Plenković i ja vrlo smo bliski - istaknuo je Merz. Dodao je da su razgovarali i o partnerstvu Njemačke i Hrvatske u području obrane.

- Sada s članicama Europske unije razgovaramo mnogo intenzivnije nego prije o zajedničkoj obrani. To vrijedi i za odnos Njemačke i Hrvatske. Drago mi je što se zajednički slažemo da je potrebno bolje obraniti naše zemlje. Njemačka i Hrvatska dijele to mišljenje - rekao je Merz.

Hina

Važnost Plenkovića

Njegova je poruka da su ocjene hrvatskog premijera Plenkovića jako važne za odluke EU-a o daljnjem proširenju - za koje se nada da neće biti usporeno zbog globalnih napetosti. “Za nas je Andrej Plenković čovjek koji vjerojatno može najbolje suditi o tome, o ovoj regiji, o državama takozvanog zapadnog Balkana. Svi mi, pa i ja, snažno računamo na njegov savjet jer jako dobro poznaje ovu regiju i njezine aktere. Razgovaramo o tome, ali još nemamo rješenje, to moram reći”, rekao je Merz. Kada u EPP-u spominju konkurentnost, on ne misli samo na gospodarstvo.

- Mislim i na to, ali nipošto samo na gospodarstvo. Pred nama je u biti odlučujuće pitanje: želimo li u ovom svijetu mi u EU-u imati aktivnu ulogu ili želimo postati igračkom velesila? Izričito se zauzimam za to da sami imamo ulogu, da dovoljno vjerujemo u sebe, da budemo dovoljno jaki da se možemo izboriti za vlastite interese u svijetu. Za to trebamo tri preduvjeta: sposobnost obrane, konkurentnost i u ekonomskom smislu te odlučnost članica EU-a. Oko toga smo u EU-u velikim dijelom složni. Oko toga ne vidim suprotnosti između Andreja Plenkovića i mene, između Hrvatske i Njemačke - naveo je kancelar.