Ukupni minimalni standard za financiranje decentraliziranih funkcija za županije, gradove i općine u ovoj godini iznosi 332 milijuna eura, od čega se 32 posto ili 127 milijuna eura planira financirati iz šest posto poreza na dohodak, a 68 posto ili 205 milijuna eura iz državnog proračuna kroz pomoći izravnanja, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za medije.

Ministarstvo financija najavilo je kako će Vlada u javno savjetovanje poslati Uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2026. godinu, a prijedlog te uredbe predstavila je glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija Danijela Stepić.

Decentralizirane funkcije obuhvaćaju dio javnih usluga osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastva koje provode županije, gradovi i općine. Za svaku od tih decentraliziranih funkcija, na prijedlog resornih ministarstava, utvrđuju se kriteriji i mjerila koja županije, gradovi i općine moraju ispuniti, odnosno minimalni financijski standard - iznos novca koje moraju izdvojiti za funkcije iz navedenih područja.

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, županije, gradovi i općine financiraju decentralizirane funkcije izdvajanjem šest posto od sredstava prikupljenih od poreza na dohodak, a ukoliko s tim iznosom ne dostižu tzv. minimalni financijski standard, iz državnog proračuna isplaćuju im se sredstva za pomoć izravnanja do propisanog iznosa.

Prijedlogom uredbe za 2026. godinu ukupni minimalni standard za sve županije, gradove i općine iznosi 332 milijuna eura, od čega se 32 posto ili 127 milijuna eura planira financirati iz šest posto poreza na dohodak, a 68 posto ili 205 milijuna eura iz državnog proračuna kroz pomoći izravnanja. 

Iznimno, od 2021., s ciljem "otvaranja" financijskih sredstava za potrebe obnove, država financira cjelokupni iznos za decentralizirane funkcije na potresom pogođenim područjima. To znači da Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija ne izdvajaju šest posto poreza na dohodak za decentralizirane funkcije. Stepić je istaknula da se s tom praksom nastavlja i u 2026. godini, pa će se tako od planiranih 205 milijuna eura, za navedena potresom pogođena područja iz državnog proračuna u ovoj godini isplatiti 83,5 milijuna eura.

Ukupno, u razdoblju 2021. - 2025. iz državnog proračuna isplaćeno je više od 407 milijuna eura Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji za financiranje decentraliziranih funkcija na potresom pogođenim područjima jer je njihovu obvezu preuzela država. Uz to, kako nisu izdvajali šest posto poreza na dohodak, na raspolaganju im je za obnovu u okviru njihovih proračuna ostalo 275 milijuna eura, istaknuto je.

Suradnja lokalnih jedinica i Vlade

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić, predsjednik Udruge gradova Željko Turk te predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić su dio tima s kojim Ministarstvo financija surađuje kako bi se u oblikovanju modela financiranja funkcija koje su lokalne jedinice preuzele iznašla što je moguće bolja i kvalitetnija rješenja, rečeno je na konferenciji u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).

Marušić (HDZ), koji je i župan Brodsko-posavske županije, iskazao je zadovoljstvo ovakvim načinom rada jer o bitnim temama odlučuju zajedno s Vladom. Rekao je da podršku Vlade treba promatrati i u širem kontekstu, s obzirom na razne pomoći i potpore, pa tako između ostalog i u vidu subvencioniranja energenata. 

Turk (HDZ), inače gradonačelnik Zaprešića, povrh sredstava za decentralizirane funkcije, apostrofirao je velika ulaganja u obrazovanje, pa tako i u izgradnju škola i vrtića, rekavši kako je riječ o "iskoraku kojeg nije bilo zadnjih 40-50 godina". I on je istaknuo kako Vlada uvažava jedinice lokalne samouprave, pa tako i kroz suradnju u donošenju različitih zakona. 

Turkove riječi je potvrdio i načelnik općine Konavle Lasić (HDZ), rekavši kako u zadnjih oko osam godina nijedan važniji zakon ili uredba nisu doneseni bez konzultacija s predstavnicima općina, gradova i županija.

Također je istaknuo velika ulaganja u infrastrukturu i školstvo, pa se tako samo u njegovoj općini u novu školu ulaže oko 23 milijuna eura.