Pljuska kojom je liječnika u KB-u Sv. Duh zbog svog nezadovoljstva zdravstvenom uslugom prošlog vikenda “počastila” pacijentica te bolnice samo je jedan od brojnih napada na liječnike i drugo zdravstveno osoblje koji se događaju unatoč činjenici da su liječnici kao službene osobe zaštićeni Kaznenim zakonom već godinama.

Godišnje se dogodi i 20-ak napada na liječnike i drugo medicinsko osoblje, među njima i teških. Pamtimo i slučajeve kad je u KB-u Dubrava mladić fizički nasrnuo na liječnike i drugo osoblje te vatrogasnim aparatom razbijao po bolnici ili kad je na Jordanovcu cijela obitelj preminulog napala liječnike i razbijala po bolnici.

Osjećaj nesigurnosti

Prema istraživanju Hrvatske liječničke komore (HLK) iz 2024. godine, oko osam posto bolničkih liječnika bilo je izloženo fizičkom nasilju, a čak 36 posto verbalnom nasilju i vrijeđanju. Svaki treći liječnik u Hrvatskoj danas se, prema istom istraživanju, ne osjeća fizički sigurnim na svom radnom mjestu. Najteže je onima koji rade u hitnoj službi, jer su oni zbog prirode posla znatno izloženiji različitim oblicima nasilja.

Zbog posljednjeg napada, sve su strukovne liječničke organizacije pozvale zdravstvenu administraciju na bolju zaštitu liječnika i drugih zdravstvenih radnika, stvaranje sigurnijeg radnog okruženja, odnosno uvođenje zaštitarske službe na kritičnim točkama u bolnicama i dosljedno procesuiranje napadača na medicinsko osoblje, sukladno s odredbama Kaznenog zakona. U Hrvatskom liječničkom sindikatu nezadovoljni su postojećom praksom u kažnjavanju napadača na liječnike i drugo osoblje koja najčešće završi tek privođenjem i prekršajnom sankcijom, a ne i kaznenom odgovornošću.

- Ne znam da se to procesuira, a u konačnici ako se i procesuira, pitanje je tajminga. Ako se neki takav slučaj rješava tek za tri godine, to više nema nekog efekta - kaže tajnik HLS-a, dr. Kristijan Ćupurdija iz KB-a Dubrava.

U bolnicama, kaže, postoji sustav prijave neželjenog događaja, ali to bi trebalo bolje funkcionirati.

- Danas prijavimo verbalnu prijetnju, kao što se mom kolegi u ambulanti prije tri mjeseca dogodilo da mu pacijent prijeti da će ga zaklati, pozovete zaštitare, oni ga malo smire, i nikome ništa - svjedoči ovaj kirurg.

Nema opravdanja

Pri donošenju sankcija, dodaje, trebalo bi polaziti od premise da taj napadač nije napao samo liječnika nego je ugrozio sve ostale pacijente. Kaže kako policija nije problem, jer će ona reagirati i napraviti što treba, ali se pita što dalje radi tužilaštvo, i kako se ti napadi sankcioniraju. I bolnička uprava, dodaje, često nema sluha za zahtjeve liječnika dok se ne dogodi nešto loše.

- Prije nekoliko godina imali smo situaciju na hitnoj kirurškoj ambulanti gdje je liječnik zadobio teške ozljede i tek je tada došlo do reakcije. Osobno sam godinu dana prije tražio 24-satnu zaštitarsku službu na hitnom prijemu, a trebalo je doći do takvog incidenta da bi se to i napravilo - kaže Ćupurdija.

Sama prisutnost zaštitara u hodniku, smatra, odvratila bi agresivne pacijente i članove njihovih obitelji od same pomisli da liječniku daju pljusku ili ga napadnu na drugi način.

- Imao sam situaciju da su me zvali da dođem “riješiti” tipa koji je doveo staforda na odjel ortopedije. Nevjerojatno je da netko uopće dođe na ideju doći s takvim psom na odjel, da je zaštitar na ulazu, to se vjerojatno ne bi dogodilo - smatra ovaj liječnik.

Za nultu toleranciju nasilja i podizanje sigurnosti zdravstvenih radnika na radnom mjestu zauzeli su se u ponedjeljak, osim HLS-a, i Hrvatska liječnička komora te Hrvatski liječnički zbor, poručujući da se nikakvo nasilje ne može opravdati nezadovoljstvom pacijenata, opterećenošću sustava ili bilo kojim drugim okolnostima.