Mirovinski su fondovi u prošloj godini nastavili ostvarivati rekordne prinose koji spadaju među najbolje od početka njihovog rada. U najliberalnijoj kategoriji A fondovi su lani ostvarili prosječan prinos od gotovo 16 posto, u kategoriji B godišnji prinos je iznosio 8,83 posto, a za kategoriju C prinos je u 2025. godini iznosio 2,08 posto.

Ovakvi rezultati odraz su i povoljnijih tržišnih uvjeta i pozitivnih makroekonomskih kretanja, kao i dosljedne provedbe dugoročne investicijske strategije, pažljivog upravljanja imovinom, korištenja dobrih investicijskih prilika te daljnje diversifikacije ulaganja, poručili su iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) s jučerašnje konferencije za novinare.

ILUSTRACIJA

Međunarodno tržište

Mirovinski fondovi prošlu su godinu završili s imovinom od 26,5 milijardi eura, ili 3,2 milijarde eura više nego godinu prije, a od osnivanja su svojim članovima zaradili 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti. Tako osiguranik kojemu je od početka rada fondova od 2002. u fond B kategorije uplaćeno 65.780 eura doprinosa, danas na računu ima čak 118.873 eura mirovinske štednje.

- Što smo duže u drugom stupu, to će nam mirovina biti sve veća i veća. Oni koji su ranije otišli u mirovinu, naravno da nisu u tako kratkom razdoblju uspjeli uštedjeti dovoljno novca za mirovinu, odnosno mi nismo uspjeli zaraditi dovoljno novca da bi im se isplatila dostojna mirovina. Kako bude protok sve više i više godina u drugom stupu, postotak ljudi koji će se odlučiti na drugi stup znatnije će rasti, od 75 do 80 posto ljudi primat će mirovinu iz dvostrukog sustava, a samo oni s najnižim plaćama ili s jako kratkim razdobljem provedenim u drugom stupu, oni će odabrati prvi stup i primati mirovinu samo iz prvog stupa - pojasnio je predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Kristijan Buk.

PIXSELL

U prošloj su godini mirovinski fondovi najviše ulagali u državne obveznice, 14,9 milijardi eura, ili 56,2 posto njihove imovine. Polovina iznosa uložena je u hrvatske državne obveznice, a druga polovina u obveznice zemalja koje imaju sličan ili nešto niži kreditni rejting od Hrvatske, ali veće prinose na obveznice, kao što su Slovačka, Francuska i Litva. Iz mirovinskih fondova pritom poručuju da su oni i dalje najveći vjerovnici hrvatskog duga, da sudjeluju u svim izdanjima državnih vrijednosnih papira te da će nastaviti otkupljivati hrvatski dug jer hrvatsku državnu obveznicu smatraju kvalitetnom vrijednosnicom i sidrom portfelja.

Mirovinski su fondovi lani u dionice pak uložili 24,4 posto imovine, odnosno 6,5 milijardi eura, pri čemu su ulaganja u domaće dionice činila 14 posto, a ulaganja u strane dionice 10,4 posto. Polovina iznosa uložena je u dionice na hrvatskom i slovenskom tržištu kapitala, a ostalo na svjetskim tržištima.

Postali veliki

- Postali smo jako veliki s tih 26 i pol milijardi eura i još doborovoljne mirovinske štednje i moramo diverzificirati naš portfelj. Hrvatsko i slovensko tržište kapitala kao i još neka u regiji nisu dovoljno velika, svjetska tržišta su prirodni put i toga će biti sve više i više, i private equity fondova i nekretnina će biti sve više i više - rekao je Buk.

Pritom je naveo da je domaće dioničko tržište s plusom od 25 posto u svojoj izvedbi bilo bolje od razvijenih tržišta, ali i slabije od regionalnih, s obzirom na to da je, primjerice, slovenski indeks porastao za 58 posto, a poljski i mađarski za oko 49 posto.

Iako mirovinski fondovi s optimizmom gledaju u budućnost, svjesni su da su rizici uvijek prisutni. S obzirom na to da je prošla godina bila treća zaredom kako su tržišta rasla, sada je prisutan "strah" da će opet doći godina u kojoj će prinosi biti negativni. Petar Vlaić iz Erste Plavog fonda napominje da kretanja treba gledati dugoročno i pad u jednoj godini ne treba smatrati katastrofičnim, podsjetivši da je 2022. godine bio pad, odnosno došlo je do negativnih prinosa, ali je već iduće godine ostvaren rast. Kuk navodi da će do korekcije tržišta sigurno doći, ali i da svako društvo za upravljanje fondovima ima svoju strategiju i procjenu rizika te priprema portfelje da budu što otporniji i da se što prije mogu oporaviti od eventualnog pada vrijednosti.

Na dan 31. prosinca 2025. godine svi obvezni mirovinski fondovi imali su više od 2,4 milijuna članova, što je 66 tisuća članova više nego krajem 2024. godine. U najbrojnijoj B kategoriji krajem 2025. godine bilo je više od 1,8 milijuna članova, odnosno njih 75 posto, kategorija A brojala je 522 tisuće, odnosno 22 posto, a u kategoriji C bilo je 82 tisuće članova, odnosno 3 posto.