U ponedjeljak, 26. siječnja, svih 11 reprezentativnih sindikata javnih službi sastat će se kako bi dogovorili daljnju strategiju u pregovorima o Temeljnom kolektivnom ugovoru, odnosno o rastu osnovice i materijalnih prava u ovoj godini. Na posljednjem sastanku, 21. siječnja, dogovor nije postignut unatoč novoj Vladinoj ponudi, a sindikati su dali do znanja da bi, ako im poslodavac bude nepopustljiv u pregovorima, moglo doći do otvaranja kolektivnog spora, što znači i mogućnost štrajka.

Svi se, ipak, nadaju dogovoru. Ministar rada Marin Piletić sindikatima je tijekom posljednjeg sastanka obećao da će se na užem kabinetu Vlade konzultirati o tome postoji li dodatni prostor za povećanje postojeće ponude koja donosi rast osnovice od 1 posto od 1. srpnja, 30 eura toplog obroka od 1. rujna te dodatnih 1 posto osnovice od 1. prosinca 2026. Takvu su ponudu u javnim službama ocijenili neprihvatljivom, dijelom zbog toga što je bitno niža od traženih 4+4 posto rasta osnovice i 60 eura toplog obroka, a dijelom zbog toga što bi se drugi dio uvećane Vladine ponude isplatio tek u 2027. godini.

Od Piletića odgovor zasad nisu dobili, ali nadaju se da će Vlada učiniti još jedan korak prema dogovoru jer za to, tvrde, u državnom proračunu ima dovoljno prostora.

- Ponuda Vlade lošija je od one koju smo imali lani na stolu. Ono što su nam ponudili krajem prošle godine bilo je povećanje osnovice od 1,1 posto i topli obrok od 1. travnja. Sada praktički ispada da sedam mjeseci radnici ne bi uopće osjetili nikakvo povećanje plaća - objašnjava Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Vladin je paket na godišnjoj razini težak 278 milijuna eura, a sindikalni su zahtjevi od početka pregovora gotovo prepolovljeni, s početnih 1,6 milijardi eura, koliko bi stajalo povećanje osnovice za 12 posto i 150 eura toplog obroka, na oko 800 milijuna eura koliko bi stajao rast plaća za 4+4 i topli obrok od 60 eura. “Vjerujem da Vlada može naći taj novac. I prošle su godine tvrdili da se maksimalno iscrpili pa se ipak nađe mjesta”, veli šef Samostalnog sindikata zdravstva. Prerano je, kaže, govoriti o sindikalnim akcijama.

Sindikati državnih službi mogu, na primjer, pristati na posljednju ponudu Vlade, potpisati dodatak TKU-u, a Vlada na temelju toga može donijeti uredbu o osnovici za javne službe, tumači Sanja Šprem, čelnica Sindikata hrvatskih učitelja. Pristanak sindikata državnih službi na ponuđeni rast osnovice, međutim, ne znači automatski i kraj pregovora, jer su lani, podsjetimo, nakon pristanka državnih službi na rast plaća od 3+2 sindikati javnih službi nastavili pregovore i oni su završili rastom plaća za 3+3, koji se primijenio i na državne i na javne službe. Vladi je na raspolaganju i mogućnost jednostranog donošenja osnovice plaća, no sindikati se nadaju da im poslodavac neće još jednom derogirati socijalni dijalog.