HDZ je i dalje vodeća stranka, SDP drugi, Možemo treći
Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV, ovaj siječanj u nešto drugačijem izdanju prezentirala je politička reporterka Sabina Tandara Knezović. U analizi mjesečnih rezultata istraživanja i odgovora na pitanja kako građani ocjenjuju stranke i političare te kako razmišljaju o važnim društvenim temama, pridružio joj se i gost komentator Boris Jokić koji je objasnio širi društveni i politički kontekst koji se krije iza podataka.
Političkih previranja u siječnju nije nedostajalo - od odluke Ustavnog suda o inkluzivnom dodatku do pregovora oko izbora predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda. Uvedena je fiskalizacija 2.0, a u fokusu je bio američki predsjednik Trump zbog Grenlanda.
Rejtinzi stranaka – HDZ i dalje vodeća stranka
HDZ je u siječnju i dalje prvi izbor građana. Podržava ih 28,6 posto ispitanika. SDP je druga opcija s podrškom od 21,2 posto ispitanih. U odnosu na mjesec prije, obje stranke imale su blagi porast. Na trećem mjestu je platforma Možemo s 10,5 posto podrške, što znači blagi pad. Prošli mjesec imali su podršku 11,1 posto, dok su mjesec ranije imali 12 posto. Slijedi Most sa 6,3 posto podrške ispitanih. HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret je na 2,7 posto podrške što je najveći pad među strankama. U prosincu su imali 4 posto podrške. Idući mjesec rezultati će pokazati jesu li u krizi ili je riječ o kratkotrajnom rejtingu, istaknula je Tandara Knezović. Nezavisna platforma Marije Selak Raspudić ima podršku 2,6 posto ispitanika. Sve ostale stranke su na 2 ili manje od 2 posto podrške.
Sabina Tandara Knezović razgovarala je s Borisom Jokićem o pozicijama koje iz mjeseca u mjesec zadržavaju vodeće stranke. Jokić je istaknuo da nema razloga da dođe do većih promjena u rejtingu stranaka jer su ušle u kolotečinu nakon izbora. Odgovor treba tražiti u brigama stanovništva jer, smatra Jokić, kada pogledate što su najveći problemi to je inflacija, cijena stanova, to su ekonomski problemi koje brinu stanovništvo dok se političke stranke bave manje važnim temama za stanovništvo. Ono što bi moglo promijeniti rejtinge je inzistiranje na stvarnim problemima, istaknuo je Jokić. Kao razlog zbog kojeg Domovinski pokret gubi podršku vidi u tome što su mlađi partner u Vladi, dok kao drugi razlog Jokić vidi raskol na desnici.
Pozitivan i negativan dojam građana o političarima
Zoran Milanović političar je o kojemu najveći broj građana ima pozitivan dojam, točnije njih 57 posto. Slijedi ga ministar obrane Ivan Anušić s 42 posto. Na listi se ovaj mjesec nalaze i dva nova imena, SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan, koja je odmah završila na visokom trećem mjestu po pozitivnom dojmu s 40 posto te ministra branitelja Tomu Medveda koji je na četvrtom mjestu s 39 posto. Našao se ispred stranačkog šefa Andreja Plenkovića koji je na petom mjestu s 38 posto. Tu su još Tomislav Tomašević s 37 posto, Nikola Grmoja s 36 i Božo Petrov s 35 posto, šef Sabora Gordan Jandroković s 34 posto, a deseto mjesto dijele Oleg Butković i Ivana Kekin s 32 posto pozitivnog dojma.
Ivan Penava, čelnik Domovinskog pokreta, političar je koji i ovaj mjesec ostavlja najnegativniji dojam, točnije na 62 posto ispitanika. Drugo mjesto za najnegativnijeg političara dijele predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i prvi čovjek Zagreba Tomislav Tomašević s 54 posto. Treće mjesto dijele Andrej Plenković i Ivana Kekin s 53 posto, dok četvrto mjesto dijele Sandra Benčić i Gordan Jandroković s 52 posto negativnog dojma.
Boris Jokić istaknuo je kako je Andrej Plenković i dalje prvi izbor za sve one koji simpatiziraju HDZ. Gledajući tko ministre smatra pozitivnijima, Jokić ističe da njima potpora većinom dolazi od simpatizera ostalih desnih stranaka. Biljana Borzan zauzela je visoko treće mjesto, dok je predsjednik stranke jedan od najnegativnijih, što Jokić tumači tako da većina građana vjerojatno ne zna u kojoj je ona stranci, već je percipiraju kao nekoga tko se bori za prava potrošača.
Godina dana rad predsjednika
Iza nas je i godina dana mandata Zorana Milanovića koji manje javno nastupa, ali i dalje njeguje isti stil. Njegove poteze i odluke uglavnom odobrava 47 posto ispitanika, dok 43 posto uglavnom ne odobrava, a njih 10 posto ne zna. Ako trebaju navesti barem dva razloga zašto odobravaju, ispitanicima je na prvom mjestu njegov stil i javna komunikacija, za njih 46 posto. 35 posto ispitanih kažu da je razlog kako zastupa Hrvatsku u sukobu Rusije i Ukrajine. Odnos prema Vladi i Saboru je na trećem mjestu s 30 posto, vrijednosti i svjetonazor ima 27 posto, a kako zastupa Hrvatsku u inozemstvu je razlog zbog kojeg ga odobrava 23 posto ispitanika. Onima koji ne odobravaju njegov rad također je na prvom mjestu stil i komunikacija sa 63 posto, odnos prema Vladi i Saboru 29 posto, kako zastupa Hrvatsku u inozemstvu 27 posto, vrijednost i svjetonazor 19 posto te kako zastupa Hrvatsku u sukobu Rusije i Ukrajine 14 posto. Na pitanje kako bi ocijenili rad Zorana Milanovića u proteklih godinu dana, 59 posto ispitanika odgovara u skladu s očekivanjima, 30 posto ispod očekivanja, iznad 3 posto, a njih 8 posto ne zna.
Karakteristika i postupci koji ga najbolje opisuju za ispitanike su jasno i izravno komuniciranje s 31 posto, stil i retorika s 27 posto, često u sukobu s drugim institucijama 24 posto te zalaganje za sigurnost i obranu 22 posto.
Boris Jokić kako je jako dobro za Zorana Milanovića što se ističe stilom i komunikacijom, što ga građani smatraju autentičnim i dosljednim svojim stavovima te neovisnim o političkim strankama. Ono što je manje optimistično za njega, kaže Jokić, je to što mnogi smatraju da nije ispunio očekivanja te da je manje aktivan u ovom mandatu. Treba vidjeti što će se događati s njegovim rejtingom, dodao je Jokić.
Mladi i društvene mreže
Tema koja je sve prisutnija u javnom prostoru je utjecaj društvenih mreža na mlade, stoga ovomjesečni Crobarometar donosi i istraživanje smatraju li građani da treba zabraniti otvaranje i korištenja profila na društvenim mrežama mlađima od 16 godina. Za to se u potpunosti zalaže 44 posto ispitanika, 23 posto uglavnom podržava, 15 posto niti ne podržava niti podržava.
8 posto u potpunosti ne podržava zabranu društvenih mreža mlađima od 16, dok 7 posto uglavnom ne podržava, a 3 posto ne zna.
Tandara Knezović istaknula je da je ovo jasna poruka te upitala Borisa Jokića je li to dobar put. Jokić kaže da su za zabranu više roditelji djece mlađih od 17 godina, a najmanje za zabranu su ispitanici do 30 godina. Jokić je istaknuo kako bi Hrvatska trebala razmisliti o ograničenjima i biti u tome hrabrija. Ipak, ističe, treba biti oprezan, uključiti mlade u raspravu, razmisliti o načinima, ali i o alternativama jer je u pozadini svega to da se mladima ne bavimo dovoljno, već smo ih prepustili algoritmima, istaknuo je Boris Jokić.
