Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je majčino mlijeko najbolja i najsigurnija prehrana za najosjetljivije skupine, uključujući prijevremeno rođenu djecu, a kada majčino mlijeko nije dostupno, za ugroženu novorođenčad treba osigurati humano mlijeko iz drugog izvora.

U Hrvatskoj postoji Banka humanog mlijeka u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, koja pruža podršku malim pacijentima i njihovim obiteljima kroz sigurnu i kontroliranu isporuku doniranog mlijeka. Majčino mlijeko ostaje prvi izbor za prehranu novorođenčadi, ali za slučajeve kada nije moguće, humano mlijeko iz Banke postaje ključna alternativa prije drugih opcija poput adaptiranog mlijeka ili formule. Majčino mlijeko posebno vrijednim čine oligosaharidi i drugi važni molekularni sastojci koji štite probavni trakt novorođenčadi, a kod prijevremeno rođenih beba ti su se sastojci posebno istaknuli kao podrška zdravom razvoju i prevenciji teških komplikacija.

- Prehrana majčinim mlijekom, dojenje, nema adekvatnu zamjenu - ono je najsigurniji način da će dijete dobiti sve potrebne kalorijske i zaštitne imunološke elemente za svoj optimalan rast i razvoj. Kada je moguće početi hraniti prijevremno rođeno dijete na usta bilo bi idealno da primi mlijeko vlastite majke, ali ako to nije moguće, donirano humano mlijeko postaje ne samo prehrana nego i lijek; ono je način da se osigura pravilna prehrana uz zaštitne imunološke elemente i skraćuje boravak na intenzivnoj njezi, te smanjuje troškove liječenja - rekla je Dinka Barić, patronažna sestra i predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja.

Donirano humano mlijeko prvenstveno se usmjerava na prijevremeno rođenu djecu i bolesnu novorođenčad u sklopu neonatalnih odjela Jedinice za neonatalno intenzivno liječenje, a Banka mlijeka osigurava pripremljeno, pasterizirano i sigurno mlijeko koje je prilagođeno vrlo malim i osjetljivim pacijentima. Voditeljica Banke, dr. sc. Jurjana Novoselac, ističe da odjeli intenzivne njege koji redovito naručuju mlijeko imaju odlična iskustva.

- U prve tri godine od osnivanja Banke zabilježeno je smanjenje pojave crijevnih, plućnih, očnih i upalnih/infektivnih komplikacija kod nedonoščadi u odnosu na tri godine prije osnivanja. Takvi su trendovi potvrđeni i u znanstvenoj literaturi, a cilj je što veća stopa dojenja na otpustu iz rodilišta - pojasnila je Novoselac.

Pasterizirano darovano mlijeko koristi se isključivo u bolnicama koje imaju sklopljen ugovor s Bankom mlijeka. Liječnik koji brine o djetetu procjenjuje potrebu i naručuje mlijeko, a roditelji ili skrbnici moraju dati pristanak za hranjenje.

- Ako dijete spada u ugroženu skupinu ili se liječi u ustanovi koja nema ugovor, to ne predstavlja prepreku za izdavanje mlijeka. Roditelji uvijek mogu provjeriti mogućnosti prehrane za svoje dijete. Najugroženija skupina su djeca teške porođajne mase, do 1500 grama, i djeca rođena prije 32 tjedna gestacije. Trajanje hranjenja darovanim mlijekom ovisi o stanju djeteta, dostupnosti majčinog mlijeka i procjeni neonatologa - kaže Novoselec.

Ključan dio priče su - darivateljice. Proces od prijave darivateljice do odobrenja za darivanje traje nekoliko dana. U prvom mjesecu darivanja minimalna tražena količina izdojenog viška mlijeka je dvije litre, a Banka mlijeko izdaje svim jedinicama intenzivne njege novorođenčadi u Hrvatskoj, dok nadležni pedijatri-neonatolozi prate ishode primjene. Zalihe mlijeka variraju i imaju rok trajanja, stoga se raspoređuju prema potrebi i kvaliteti.

- Trenutno imamo oko 20 aktivnih darivateljica, a tijekom 2025. godine bilo ih je oko 70 i darovale su gotovo 850 litara mlijeka. Važno je da svaka majka s viškom mlijeka čuje za nas na vrijeme i da dobije informaciju o mogućnosti preusmjeravanja donacije u "dobre ruke" - naglasila je Novoselec.