Onog trenutka kad je objavljeno da vladajući HDZ želi vezani dogovor o Vrhovnom i Ustavnom sudu, te da neće biti prihvaćen prijedlog o kandidatkinji Mirti Matić koji je iznio predsjednik Zoran Milanović, a da se pritom ne uvaže i zahtjevi HDZ-a oko Ustavnog suda, postalo je jasno da će završiti i šutnja predsjednika Milanovića o temama u kojima Vlada i Pantovčak dijele ovlasti, a to je i vanjska politika.

Teško se oteti dojmu da nakon što je HDZ ovog tjedna odbio daljnje sporazumijevanje s oporbom oko teme Vrhovnog suda, iako pregovori još formalno traju, strpljenje predsjednika Milanovića polako dolazi kraju. Stoga se sukob oko ove unutarnje teme odmah preselio i na teren vanjske politike.

Pismo šefa oporbe

U petak je tako nastao spor i oko ovlasti u odlučivanju o Trumpovoj ponudi da se Hrvatska pridruži njegovu Odboru za mir. Predsjednik Milanović pozvao je premijera Andreja Plenkovića na konzultacije o toj temi, a Plenković je poručio da je poziv američkog predsjednika stigao na njegovo osobno ime kao premijera, a ne na ime Milanovića. Jasno je da će ovo i sljedećih dana biti predmet sporenja, jer kad je riječ o vanjskopolitičkim odlukama, a osobito savezima u koje ulazi Hrvatska, moraju odlučivati i šef države i Sabor. Premijer Plenković nije odbio predsjednika Milanovića informirati o toj ponudi SAD-a i razgovarati, no jednako tako poručio je da je Vlada ta koja vodi proces.

EPA/AFP

Pomalo je apsurdno da se dva državna lidera u Hrvatskoj svađaju oko Odbora za mir, jer je tu Trumpovu ideju već odbio cijeli niz država članica EU-a, a očekivano je da će je na kraju vjerojatno odbiti i Hrvatska. Plenković je posljednjih dana biranim riječima govorio o tome, sa stavom da Hrvatska mora proučiti pravno-političke implikacije takve odluke, ali de facto se od prvog trenutka zna da će se Hrvatska ponašati kao i sve druge članice EU-a bliske politici Francuske i Njemačke, dakle izuzevši Mađarsku i eventualno druge koji cijelo ovo vrijeme ne dijele stavove s najvećim državama EU-a.

Sve je u petak počelo s otvorenim pismom lidera oporbe, predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića koji je od Plenkovića zatražio da se jasno odredi o Trumpovu prijedlogu bez vrdanja, a vrlo brzo nakon toga oglasio se i predsjednik Milanović. On je premijera pozvao na konzultacije, ističući da prije bilo kakve odluke mora postojati usuglašen stav predsjednika Republike i Vlade, u skladu s Ustavom. U priopćenju Ureda predsjednika navodi se kako Vlada dosad nije konzultirala predsjednika niti zatražila njegovo mišljenje o tom vanjskopolitički važnom pitanju, iako je premijer izjavio da Vlada još procjenjuje pravne i druge aspekte prijedloga.

Milanović upozorava da je riječ o uspostavi nove međunarodne organizacije te da se odluke takvog značenja ne mogu donositi jednostrano. Milanović to smatra strateškom vanjskopolitičkom temom - ne ulazeći zasad u meritum, nego pozivajući na Ustav i proceduru.

Vlada vodi proces

Opširno mu je odgovorio Plenković, ne odbijajući razgovore.

- Mislim da je situacija ovdje malo obrnuta. Poziv Trumpa dobio sam ja u svojstvu predsjednika Vlade. Taj je poziv stigao praktički u ponedjeljak. U petak je potpisan. Mi smo na razini Vlade zatražili Ministarstvo vanjskih poslova da prouči međunarodnopravne aspekte tog dokumenta. Kad se to sve skupa prouči, informirat ćemo predsjednika i dati mu relevantne informacije i analize, pa ćemo u procesu koji slijedi razgovarati. Ovdje je Vlada ta koja vodi taj proces. Moramo surađivati u oblikovanju i provođenju vanjske politike, i ovo jest jedno od pitanja oko kojeg se slažem da treba konzultacija, zato nismo ni poduzimali nikakve nagle poteze u smislu da dokument dobijete jedan dan, drugi dan povelju, treći priliku da potpišete - rekao je Plenković.

Oštru poruku poslao je i Hajdašu Dončiću, rekavši kako su u oporbi oni "koji spadaju u ekipu koja želi da Hrvatska kada su velika međunarodna pitanja bude ispod stola".

- Sad su se Dončić i Milanović našli kao veliki akteri koji će, siguran sam, naći bitnu nišu kako će ovaj odbor pridonijeti obnovi Ukrajine; a Milanović je valjda jedini europski šef države koji nije bio u Ukrajini - rekao je.

Odbor za mir prvotno je nastao kao ideja Donalda Trumpa za uspostavu mira u Gazi, a sada ga on želi proširiti kao organizaciju koja će globalno razmatrati mogućnosti mira na trusnim svjetskim točkama, pri čemu američkog predsjednika optužuju da želi osnovati organizaciju paralelnu Ujedinjenim narodima.