HDZ je u postupak biranja triju ustavnih sudaca ušao s namjerom da zadrži većinu u Ustavnom sudu. O tome je još prije godinu i pol, bez ikakvih ograda, javno govorio danas glavni HDZ-ov pregovarač Ivan Malenica. SDP i njegovi partneri u Hrvatskom saboru pak žele spriječiti HDZ u nastojanju zadržavanja većine u Ustavnom sudu. Riječ je o, dakle, dijametralno suprotstavljenim ciljevima. Stoga su izgledi za nagodbu bili minimalni i prije nego što je premijer Andrej Plenković odlučio političkim protivnicima ponuditi model vezanog imenovanja predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca po formuli “dva naša, jedan vaš”.

Naši i vaši

Koncept koji zagovara lijevo-liberalna oporba jest konsenzus o tri ustavna suca kojima bi prioritet bio zaštita vrijednosti sadržanih u Ustavu, uz odvajanje procedure izbora predsjednika Vrhovnog suda. Ipak, pregovori traju i za idući je tjedan najavljeno da će dvije strane izići s imenima pravnika koje bi htjele poslati u Ustavni sud. Premda su, znači, daleko od suglasnosti o načinu selekcije triju ustavnih sudaca, prelaze na razgovore o konkretnim kandidatima. I tu se, koliko god se to činilo paradoksalnim, otvara određen prostor za dogovor kojim bi se popunio Ustavni sud, a slijedom toga i mjesto predsjednika Vrhovnog suda. Takav je ishod zaista malo vjerojatan, ali teorijski je moguć. Naime, pregovarači SDP-ovog bloka se, barem zasad, spremaju na novom sastanku predložiti četiri imena i među njima se mogu kriti i dva koja su sasvim prihvatljiva HDZ-u. U tom slučaju HDZ bi sigurno pristao da treći ustavni sudac bude bilo tko od ona preostala dva koja će SDP nominirati. I tako bi se i bez formalnog sporazuma o modalitetu izbora ustavnih sudaca postigao dogovor o osobama koje bi zamijenile Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selaneca, kojima osmogodišnji produljeni mandat istječe sredinom travnja. Budući da ljevica odbija ideju spajanja izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, HDZ bi zatim, ne kršeći dogovor, mogao čak i srušiti u Saboru Mirtu Matić, kandidatkinju predsjednika Zorana Milanovića za čelnu poziciju u Vrhovnom sudu. Preduvjet je takvog, trenutačno više fantastičnog, završetka aktualne političko-pravosudne krize zeleno svjetlo HDZ-a za dva pravnika koja će predložiti SDP. Tko bi mogli biti ti ljudi? Broj jedan je za ljevicu Selanec, čijim je djelovanjem u Ustavnom sudu ona itekako zadovoljna. HDZ bi rado da Selanec otpadne, ali ne može imati baš sve. Oporba koja sudjeluje u pregovorima o Ustavnom sudu mogla bi, nadalje, staviti na stol ime Željka Matijašeca, pročelnika Stručne službe Gradske uprave u Gradu Zagrebu. Njemu je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za Ustav bilo upućeno neočekivano mnogo pitanja, a i zastupnici vladajuće koalicije tada su neslužbeno isticali da Matijašec raspolaže širokim znanjem i da je zapravo dobar kandidat. No, njega bi HDZ prekrižio ako bi oporbi, što je realno, važniji bio Selanec. Kim bi se sa SDP-ova popisa HDZ oduševio, jako je teško predvidjeti. U medijima se proteklih mjeseci nagađalo da je HDZ zainteresiran za nekoliko kandidata za svoju kvotu ustavnih sudaca. Samim tim jasno je da su Tomislav Peroš, Štefica Stažnik, Mladen Sučević i Željko Pajalić za SDP otpisani.

Moguće i odustajanje

Zaista bi apsurdno bilo da ljevica na pladnju servira HDZ-u pravnike koji bi u Ustavnom sudu učvrstili većinu stranke na vlasti. Usto je, recimo, sudac Vrhovnog suda Pajalić početkom tjedna u svojstvu glasnogovornika najviše pravosudne institucije potpisao priopćenje u kojem se u osnovi tvrdi da ona može i bez predsjednika.

HDZ-ovac Nikola Mažar izjavio je da je tim Pajalićevim priopćenjem oporba “razotkrivena, prokazana i razbijena”. Kada bi se ustavne suce biralo po načelu 2:1, HDZ bi bez problema Pajalića instalirao u Ustavni sud, ali ljevica odlučno odbacuje takav paket. S obzirom na to da se na javni poziv prijavilo 13 pravnika, bazen iz kojeg bi SDP eventualno mogao “izvući” dvoje HDZ-u prihvatljivih objektivno je sužen na njih sedmero. Tu su neki umirovljenici, živopisni Marko Bonifačić, odvjetnik Neven Cirkveni, sudac Županijskog suda u Zagrebu Oliver Mittermayer, sutkinja Visokog kaznenog suda Ljiljana Stipišić i sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Lidija Vidjak. Šanse da na sljedećem sastanku lijevo-liberalna oporba predloži dvoje od upravo tih kandidata i da se još u tom trenutku zacakle oči Malenice i njegovih kolega iz HDZ-a mjere se valjda promilima. Osim toga, opozicija će se nastaviti konzultirati unutar svojih redova i nije posve isključeno da odustane od nastavka pregovora. Opravdavajući se upornim inzistiranjem HDZ-a na vezanom imenovanju predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca. n