Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u četvrtak je u Davosu i službeno osnovao svoj Odbor za mir, nazivajući ga u svom prigodnom govoru "jednim od najvažnijih ikad stvorenih međunarodnih tijela", te je, pomalo začuđujuće ipak pronašao i koju lijepu riječ za Ujedinjene narode najavljujući suradnju s tom najvažnijom međunarodnom organizacijom. Naime, u dijelu svjetske javnosti postojao je strah da će ovaj Trumpov Odbor potkopati djelovanje UN-a na način da ga pomalo potiskuje sa svjetske pozornice.

Trumpov Odbor je prvotno bio zamišljen kao tijelo koje će nadzirati provedbu mira i obnovu u Pojasu Gaze, no prošireno je naknadno na svojevrsnu inicijativu za koju europske i dio drugih država smatraju da će potkopati Ujedinjene narode. Trump se na samom početku svog govora kojim je inaugurirao odbor, uoči potpisivanja njegove povelje, osvrnuo na tu zabrinutost.

Srušeno povjerenje

“Svi žele biti dio Odbora, a surađivat ćemo s mnogim drugima, uključujući Ujedinjene narode", rekao je na Svjetskom ekonomskom forumu uz prisutnost dvadesetak svjetskih čelnika na pozornici okupljenih oko njega, među kojima je od čelnika zemalja EU-a jedino bio njegov stari saveznik, mađarski premijer Viktor Orban. Osim njega Trump je oko sebe okupio argentinskog predsjednika Javiera Mileia, azerbajdžanskog čelnika Ilhama Alijeva, kazahstanskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva i kosovsku predsjednicu Vjose Osmani.

Ceremoniji je prisustvovala hrvatska veleposlanica u Švicarskoj Andrea Bekić, ali nije potpisala pristupnicu. Premijer Andrej Plenković napisao je na X-u da Hrvatska visoko cijeni poziv da sudjeluje u Odboru, ali prethodno je kazao da će Hrvatska prvo procijeniti pravne i druge aspekte prije eventualnog pridruživanja, ali načelno podržava svaku inicijativu koja može dovesti do mira.

Odboru se, osim SAD-a, zasad nije pridružila nijedna članica Vijeća sigurnosti. Rusija i Kina su suzdržane prema tome, Francuska je objavila da neće sudjelovati, a zasad neće ni Britanija. Općenito se nijedna zapadna zemlja zasad nije pridružila inicijativi. Trump je na ceremoniji rekao da bi Odbor mogao postati jedno od najznačajnijih tijela ikad stvorenih, dodajući da je počašćen što će on biti njegov predsjednik.

- Ujedinjeni narodi imaju ogromni potencijal i odlične ljude, ali se taj potencijal dosad nije ostvario. Suradnja odbora i UN-a bit će nešto vrlo, vrlo jedinstveno za svijet. To je prvi korak prema vedrijim danima za Bliski istok - rekao je Trump koji je i naglasio da postoji predanost da se "osigura demilitarizacija i prekrasna obnova Gaze".

Odluke na mah

Politički analitičar Tonči Tadić smatra da što se tiče njegovog govora u srijedu, ne može se ne primijetiti da je u njemu spominjao Island.

- To vodi do četiri mogućnosti. Prva je da on ne razlikuje Island od Grenlanda. Druga je da on cijelo vrijeme i želi Island, a ne Grenland. Treća je da želi i Grenland i Island. Četvrta je da mu nije bitan ni jedan ni drugi otok, nego samo to da se ne priča o slučaju Epstein. U svakom slučaju to nije bio govor razine na koju smo dosad navikli kada je riječ o predsjedniku SAD-a, već pokušaj da se napravi važnim na svjetskoj sceni plašeći Europu. Jedino što smo naučili iz ova dva tjedna je da njegova Amerika nije zemlja na koju se Europa može osloniti u vezi bilo čega - smatra Tadić. Dodaje da je ovo "nastavak njegovog soliranja na međunarodnoj sceni".

- Većina zemalja koja se tamo okupila teško da ima milijardu dolara za članstvo. Nejasan je i statut tog odbora. Novcima će se, to znamo, baviti on. Nije jasno kako će se trošiti novci i za što se prikupljaju. Od zemalja koje je okupio, osim arapskih, su većinom zemlje na ovaj ili onaj način vezane za Rusiju, s iznimkom Kosova. Po meni, ključna svrha Odbora za mir je osiguravanje Nobelove nagrade za mir Donaldu Trumpu - rekao je Tadić.

Analitičar i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević naglašava da se Trump ipak susreo s otporom EU-a na koji nije računao te je neposredno nakon govora morao povući svoje glavne prijetnje.

- Isto tako susreo se i sa stajalištima kanadskog premijera kojima se uvelike približio i njemački i kancelar Merz. Upozorili su da se raspada dosadašnji međunarodni poredak i da se Europa treba organizirati u skladu s tim novim okolnostima. Što se tiče osnivanja tog Odbora prvo to se odvija brzinom karakterističnom za Donalda Trumpa. I uz propuste koji uvijek prate takvo prebrzo odlučivanje. Nije sasvim jasan karakter tog Odbora. Čini se da bi to trebala biti neka vrsta alternative UN-u. S druge strane, prijedlog statuta je takav da Trump kao doživotni predsjednik Odbora ima apsolutističke ovlasti. To znači da oni koji prihvate stalno članstvo u tom Odboru, a to znači da moraju platiti milijardu dolara, da ta sredstva stavljaju na raspolaganje osobno njemu - rekao je Kovačević.