Na kraju 2025. godine Hrvatska je zatvorila poslovnu godinu sa 667 milijuna eura neplaćenih obveza poslovnih subjekata. Riječ je o blagom padu u odnosu prema prethodnim mjesecima, ali i prema kraju 2024. godine: 25,4 milijuna eura, ili 3,7 posto manje nego u studenom 2025. i 10,8 milijuna eura, ili 1,6 posto manje nego u prosincu 2024. godine. U evidenciji Fine bilo je nešto više od 12.500 poslovnih subjekata s neplaćenim obvezama, također manje nego prije. Najveći dio duga odnosi se na pravne osobe (540 milijuna eura, odnosno 81 posto) dok su obrtnici i drugi mali poduzetnici zaduženi u manjoj mjeri. Njih je nešto više nego pravnih osoba - 7161, ali njihov dug iznosi 127 milijuna eura.

Kronični dugovi

Iz podataka koji je objavila Fina može se iščitati da glavni teret nose stari, kronični dugovi. Naime, najveći dio ukupnog duga koncentriran je kod subjekata koji su u blokadi dulje od godinu dana, a upravo oni generiraju gotovo cjelokupan iznos neplaćenih obveza. Njihov ukupni dug iznosi oko 518,4 milijuna eura, što čini 77,7 posto ukupnih neizvršenih obveza. Drugim riječima, iako čine nešto manje od polovine svih blokiranih tvrtki (46,9 posto), upravo oni nose više od tri četvrtine ukupnog financijskog tereta.
Posebno je indikativno da najveći dio ukupnog duga stvaraju subjekti koji su u blokadi između dvije i tri godine.

Takvih je 849, ali njihov dug iznosi čak 291,2 milijuna eura, što čini više od 56 posto ukupnog duga. Drugim riječima, relativno mali broj subjekata generira više od polovine svih neplaćenih obveza u zemlji. Skupina blokirana od jedne do dvije godine broji 1650 subjekata, a njihov dug iznosi 78,9 milijuna eura. Iako ih je gotovo dvostruko više nego u prethodnoj skupini, njihov financijski teret znatno je manji – oko 15 posto ukupnog duga. Riječ je o tvrtkama koje još uvijek pokušavaju pronaći izlaz iz problema kroz restrukturiranje ili dogovore s vjerovnicima. Kod onih u blokadi od tri do četiri godine nalazi se 600 subjekata s dugom od 32,2 milijuna eura (oko 6 posto ukupnog iznosa), u skupini od četiri do pet godina njih 548, a dug iznosi 10,7 milijuna eura (oko 2 posto). Najbrojnija skupina su subjekti blokirani pet i više godina – čak 2237 tvrtki. Njihov ukupni dug iznosi 105,5 milijuna eura, odnosno oko 20 posto ukupnih neizvršenih obveza.

Iz bogatih županija

Zaduženost poslovnih subjekata izrazito je koncentrirana u nekoliko gospodarski najjačih regija, što je još jedan trend na koje upozorava izvješće Fine. Prednjači Primorsko-goranska županija, koja i dalje nosi najveći teret duga - više od 277 milijuna eura. Taj dug je manji za 3,9 milijuna eura manji nego godinu prije, ali čini 41,6 posto ukupno neizvršenih obveza u zemlji. Slijede Grad Zagreb te Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija. Ove četiri županije drže čak tri četvrtine ukupnog duga u Hrvatskoj.
U preostalim županijama dug je znatno raspršen i pojedinačno znatno manji, a u većini je vidljiv pozitivan trend smanjenja prosječnog iznosa duga. U nekima je pad tek simboličan, pa je tako primjerice u Zadarskoj županiji prosječan iznos duga smanjen za 0,7 posto.