Austrijsko zdravstveno osiguranje odlučilo je postrožiti pravila ponašanja na bolovanju nakon nekoliko slučajeva u kojima su pacijenti na dugotrajnom bolovanju otputovali u inozemstvo. Da bi spriječio takvo ponašanje, austrijski osiguravatelj uvodi strože provjere u smislu je li promjena mjesta boravka medicinski opravdana ili je zapravo riječ o odmoru. U tijeku je izrada novog pravilnika koji će jasno definirati granicu između terapeutski korisne promjene mjesta koja služi oporavku pacijenta i odlaska na godišnji odmor.

Upisuje se u karton

Povod za to slučajevi su koji su nedavno isplivali u javnost. Prvi je slučaj medicinske sestre koja je u vrijeme dugotrajnog bolovanja otputovala u Afriku jer je paket-aranžman za godišnji odmor uplatila prije nego što se razboljela. Drugi se slučaj odnosi na pacijenta s dijagnozom burnouta koji je u vrijeme bolovanja otputovao na dva tjedna u Istru. Put mu je bio odobren kao medicinski opravdana promjena okoline, no austrijski osiguravatelj je nakon ovakvih primjera ipak odlučio postaviti čvršće granice između terapeutski korisnog putovanja i godišnjeg odmora tijekom bolovanja.

Liječnici u Hrvatskoj također se susreću sa sličnim slučajevima. Mahom je, kažu, riječ o pacijentima koji traže odobrenje za odlazak iz mjesta boravka na dva-tri dana radi tjelesnog oporavka ili psihičke relaksacije, a u svakom se takvom slučaju dobro odvaguju argumenti za i protiv. Ako je zahtjev utemeljen, liječnik će ga najčešće odobriti, no ako za odlazak nema pravog uporišta, pacijent neće dobiti zeleno svjetlo, a ako ode na svoju ruku, liječnik će mu odmah prekinuti bolovanje. Najčešće je riječ o odlasku na more ili u toplice, svjedoče liječnici, koji ne smatraju da je zlouporaba bolovanja ako ih pacijent pita za odobrenje i ako je riječ o odlasku u vrijeme dok je pacijent ionako prisiljen čekati na neki medicinski postupak.

- Moji pacijenti najčešće me pitaju ako imaju namjeru nekamo ići. Pravilo je da u vrijeme bolovanja obiteljski liječnik, ako smatra da bi to bilo dobro vezano za zdravstveno stanje pacijenta, daje dopusnicu pacijentu za napuštanje mjesta boravka, ali je bitno taj podatak upisati u zdravstveni karton - objašnjava obiteljska liječnica Ines Balint. Tako je u slučaju da se pacijentu nešto dogodi na putu, da dođe do bilo kakve kontrole, evidentno da pacijent nije samovoljno napustio mjesto boravka u vrijeme korištenja bolovanja. U svojoj liječničkoj praksi, kaže, najčešće odobrava takva putovanja pacijentima kojima je dijagnosticirana neka maligna bolest.

- Pacijent, na primjer, čeka na operativni zahvat, a ima mogućnost otići nekamo s obitelji i malo rasteretiti misli dok se priprema na to. Obično se radi o samo nekoliko dana, i ja to odobrim, s punom odgovornošću upišem taj podatak u karton. Smatram da je samo postavljanje dijagnoze bio šok za pacijenta, kao što je i ono što ga čeka nakon operacije. Tu se ne radi ni o kakvom odgađanju liječenja, nego o psihičkom oporavku dok se čeka na zahvat - ilustrira Balint.

Bez naknade za plaću

Ima i onih pacijenata na bolovanju koji svog obiteljskog liječnika uopće ne konzultiraju prije nego štot otputuju, i to u inozemstvo. Tako je jedan od njezinih pacijenata bio na liječenju u dnevnoj bolnici u Zagrebu, gdje je svakodnevno bio na terapiji tijekom tjedna, a u subotu i nedjelju odlučio je otputovati preko granice.

- Njegov je bolnički liječnik u ponedjeljak dobio informaciju da je pacijent tijekom vikenda otišao u inozemstvo, zbog čega mu je automatski zaključen boravak u dnevnoj bolnici i zatvorili smo mu bolovanje zbog neovlaštenog napuštanja mjesta boravka - prisjeća se Balint. Kako je zapravo bolnica dobila tu informaciju nije joj poznato, no moguće je da je pacijent sam otkrio svoj prijestup, ne znajući u kakvom je prekršaju.

- Ako osiguranik bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi privremenu nesposobnost na neki drugi način, u skladu s člankom 53. ZOZO-a osiguranik nema pravo na naknadu plaće. Navedeno postupanje istovremeno povlači i prekršajnu odgovornost u skladu s odredbom iz članka 153., odnosno novčanu kaznu u iznosu od 1060 do 1990 eura - navode u HZZO-u.

Liječnici preporučuju plivanje i morski zrak kod plućnih, kožnih, pa i psihičkih bolesti, ali nitko od njih neće pacijentu dati odobrenje za odlazak na deset dana godišnjeg odmora. Tri do četiri dana promjene klime u situaciji gdje je pacijent ionako osuđen na čekanje zahvata ili terapije, i to uz odobrenje liječnika, ne smatra se krimenom zbog kojeg bi bilo tko trebao odgovarati.