Na kraju prošle godine ukupan iznos neizvršenih plaćenih obveza poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 667,1 milijun eura što je za 25,4 milijuna eura ili 3,7 posto manje nego u studenom 2025. godine i 10,8 milijuna eura ili 1,6 posto manje nego u prosincu 2024. godine.

Prema podacima Fina-e u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje posljednjeg dana prošle godine evidentirano je 12.537 poslovnih subjekata, što je za 1.136 poslovnih subjekata ili 8,3 posto manje u odnosu na mjesec ranije i 24 poslovna subjekta odnosno 0,2 posto manje u odnosu na prosinac 2024. godine.

Od 12.537 poslovnih subjekata koji nisu podmirili dospjele dugove, 5.376 su pravne osobe (42,9 posato), na koje se odnosi 540 milijuna eura ili 81,0 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova. Preostalih 7.161 su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov dug iznosi 127 milijuna eura.

U Očevidniku se zbog neizvršenih osnova za plaćanje, na kraju prošle godine našlo i 196.807 potrošača, što je za 0,8 postomanje nego u prethodnom mjesecu i 1,2 posto manje nego prije godinu dana. Dug potrošača iznosio je 3 milijarde eura (glavnica), što je za 0,4 posto manje u odnosu na studeni 2025. ali veći za 1,8 posto u odnosu na prosinac 2024. godine.

Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima, 31. prosinca 2025. godine u ukupnom dugu bio je 21,3 posto, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 24,0 posto. U promatranom razdoblju su 1.473 potrošača imala dug veći od 132.723 eura ili milijun kuna koji je iznosio 1,6 milijardi eura što je 53,6 posto udjela udio u ukupnom dugu potrošača.

Dominiraju osnove u trajanju duljem od godinu dana, s udjelom od 75,3 posto po broju potrošača odnosno 92,6 posto po iznosu neizvršenih osnova.

Najzaduženiji su poslovni subjekti sa sjedištem na području Primorsko-goranske županije, na koje se odnosi 41,6 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, što je iznos od 277,2 milijuna eura. Njihov je dug u odnosu na stanje 31. prosinca 2024. godine, manji za 3,9 milijuna eura. Prema iznosu duga slijede poslovni subjekti Grada Zagreba s udjelom od 22,2 posto i iznosom od 148,3 milijuna eura, Zagrebačke županije s udjelom od 6,3 posto i iznosom od 41,8 milijuna eura te Splitsko-dalmatinske s udjelom od 5,3 posto i iznosom od 35,6 milijuna eura. Na poslovne subjekte sa sjedištem u četiri navedene županije, odnosi se 75,4 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj. Preostalih 24,6 posto iznosa duga disperzirano je na 17 županija, s udjelima od 0,4 posto u Međimurskoj županiji do 3,2 posto u Istarskoj i 3,6 posto u Osječko-baranjskoj županiji.

Prosječan iznos duga smanjen je za 0.7 posto na području Zadarske, Virovitičko-podravske 3,4 posto i Istarske županije 4,7 posto, Grada Zagreba 4,8 posto, Vukovarsko-srijemske 5,9 posto, Šibensko-kninske 6 posto, Sisačko-moslavačke 9,9 posto, Koprivničko-križevačke 14,1 posto, Splitsko-dalmatinske 14,3 posto, Krapinsko-zagorske 28,5 posto, Međimurske 43,6 posto te Karlovačke županije 49,5 posto.

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo (G), na koje se 31. prosinca 2025. godine odnosilo 319 milijuna eura ili 47,8 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 74,6 milijuna eura duga i udjelom od 11,2 posto i poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 69,1 milijun eura duga i udjelom od 10,4 posto.

Poslovni subjekti iz područja prerađivačke industrije su na četvrtom mjestu, s 45 milijuna eura i udjelom od 6,7 posto, a poslovni subjekti iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti na petom, s 38,7 milijuna eura i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 5,8 posto.