Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić predstavio je Strategiju upravljanja državnim nekretninama do 2035. kao i ovogodišnji Plan upravljanja kojim država planira uprihoditi 75 milijuna eura.

Prema riječima ministra Bačića, do 2035. godine država planira aktivirati 60 posto nekretnina od strateškog značenja i najmanje 50 posto aktivirane površine koje nisu od strateškog značenja i kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave.

Plan je da država u tom razdoblju od nekretnina i pokretnina u svom vlasništvu uprihodi milijardu i dvjesto milijuna eura.

Što se tiče ovogodišnjeg Plana upravljanja državnom imovinom, namjerava se uprihoditi ukupno 75 milijuna eura, a ministar je nabrojao i nekretnine od strateškog značenja kojima država misli raspolagati u 2026. godini. To su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, Spomen dom Kumrovec, kamp Peruština u Diklu i Vila Svežanj u Kostreni.

U ovoj godini, istaknuo je Bačić, tvrtka Državne nekretnine planira obnoviti dodatnih 300 stanova u državnom vlasništvu i to za potrebe priuštivog najma i stanovanja, ali i za zaštićene najmoprimce. Planira se i obnova deset poslovnih prostora i dviju zgrada za smještaj tijela državne uprave i organizacije civilnog društva.

„Planiramo značajno povećati broj tijela državne uprave kojima bi sjedište upravo bilo u prostorima koji su vlasništvo RH kako bi smanjili iznose godišnjih zakupnina koje državna tijela plaćaju”, istaknuo je ministar.

Država želi cijeli Vjesnik i Hrvatsku poštu u Branimirovoj

Ministar je također rekao da je plan da država stekne dvije nekretnine, a to su Vjesnik i Hrvatska pošta u Branimirovoj.

„Prvo to je otkup onih 36 posto Vjesnika kojima država nije vlasnik i stjecanje zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici. Kao što sam rekao, za smještaj državnih tijela čije zgrade ulaze u obnovu ili su trenutno u zakupu poslovnih prostora u privatnom vlasništvu”, naglasio je Bačić.

Planira se raspisati 177 javnih poziva za nekretnine koje nisu od strateškog značaja što se odnosi na zemljišta, stanove i poslovne prostore, a nadležna tijela planiraju sklopiti oko 1900 ugovora od kupoprodaje do prava građenja i prava služnosti.

Kada su u pitanju državne pokretnine i privremeno oduzete imovine, plan je da država na taj način uprihodi oko 400 tisuća eura.

Imamo podatke o državnoj imovini

Na novinarsko pitanje jesu li svi ti ciljevi ostvarivi s obzirom da i dalje ne znamo koja je to sve državna imovina ili je li registar sada kompletniji, ministar je odgovorio da Ministarstvo upravlja građevinskim zemljištem te poslovnim odnosno stambenim jedinicama u državnom vlasništvu. Taj registar, rekao je, trenutno se digitalizira i uskoro će biti dostupan iako već sada postoji registar državne imovine koji vodi Ministarstvo i koji je u funkciji.

„Mi vrlo precizno imamo podatke o državnoj imovini, s time da želim napomenuti da svakodnevno RH stiče novu imovinu i stambene jedinice. Mi ćemo ovu strategiju, uvjeren sam, realizirati jer smo točno propisali nekretnine”, tvrdi Bačić.

Dodao i da su u godišnjem planu točno pobrojali s kojim nekretninama država raspolaže i što im je namjena, osobito kada je riječ o strateškim nekretninama. Ista situacija je i s nekretninama koje nisu strateške, a koje su usklađene sa zahtjevima gradova – sjedišta županija i velikim gradovima koji su također sudjelovali, rekao je, u izradi godišnjeg plana.

Ministar je predstavio i izmjene i dopune Zakona o građevnim proizvodima koji je, kako je rekao tehnički zakon i ide u hitnu proceduru jer se mora uskladiti s EU Uredbom, a cilj je uspostaviti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta sa sigurnim i održivim građevnim proizvodima. U tom smislu svaki će građevni proizvod, istaknuo je Bačić, imati svoju digitalnu putovnicu koja će sadržavati sve sastavnice određenog građevnog proizvoda.

O zgradi Vjesnika: Postupak je proveden sukladno zakonu i definiranim kriterijima

Nakon podnesenih žalbi na odabir tvrtke za uklanjanje zgrade Vjesnika i navoda da je posao namješten, ministar Branko Bačić istaknuo je da je postupak proveden po zakonu i definiranim kriterijima koji uključuju ekonomski najpovoljniju ponudu, a ne isključivo najnižu cijenu.

Bačić je u četvrtak održao konferenciju za novinare na temu resornih zakonskih prijedloga, nakon čega su ga novinari pitali da pojasni nejasnoće oko provedenog natječaja za uklanjanje Vjesnikove zgrade oštećene u požaru, među kojima je i pitanje zašto je pozvana i tvrtka koja se bavi proizvodnjom i montažom čeličnih konstrukcija, a nema iskustva s rušenjem.

Bačić je objasnio da su kriteriji za odabir najpovoljnije ponude definirani te da su nakon informativnog postupka i istraživanja tržišta, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, odabrali pet tvrtki kojima su poslali elemente za izradu ponude.

"Rekli smo da ćemo odrediti izrađivača projekta i izvođača radova na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, koja nije najjeftinija ponuda. Utvrdili smo četiri kriterija, od kojih je svaki kriterij nosio određeni postotak u donošenju konačne odluke o odabiru najpovoljnijih ponuđača", pojasnio je Bačić.

Upitan jesu li bili svjesni da je odabrana tvrtka EURCO, s kojom se namjerava potpisati ugovor, rušila Hotel Marjan pa ga nije uspjela srušiti kako treba nego su zvali tvrtku koju je Ministarstvo diskvalificiralo da dovrši posao.

Bačić je naglasio da su od prvog dana transparentno komunicirali sve aktivnosti vezane uz Vjesnik, održali tri konferencije za novinare, angažirali Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, čekali da donese izvješće o stanju konstrukcije nakon požara te da je Centar utvrdio da je narušena stabilnost objekta i da ga treba čim prije ukloniti kako ne bi predstavljao opasnost.

"Zbog toga smo i krenuli u ovakav postupak koji je brži, na temelju Zakona o javnoj nabavi, i tu proceduru proveli", pojasnio je.

Podsjetio je i da su pravosudna tijela trebala provesti istragu, kao i Državni inspektorat te da su nakon njegovog rješenja odmah pokrenuli pregovarački postupak. Također je podsjetio i kako nisu jedini vlasnici objekta te da su i drugi suvlasnici sudjelovali u ovom postupku.

Do kraja žalbenog postupka neki podaci ne smiju se objavljivati

Objasnio je i kako zbog žalbenog postupka ne mogu iznositi informacije koje bi mogle utjecati na odluku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

"Drugi mogu govoriti, iznositi što god žele. Na nama je odgovornost da ne bi mi, koji smo javni naručitelji, krivim postupanjem ugrozili ovaj postupak. Na Državnoj komisiji je da se o tome odredi. Kada će donijeti odluku, to je na Komisiji, a mi prema zakonu očekujemo da će to biti u roku od 30 dana", poručio je Bačić, dodavši da će nakon tog roka dati tražene podatke novinarima.

U vezi s izborom pozvanih tvrtki, Bačić je rekao da su se oslanjali na podatke Hrvatske gospodarske komore o društvima koja imaju relevantne reference u Hrvatskoj. Tvrtke koje nisu bile navedene u tim podacima nisu bile uključene u poziv. Naglasio je da cijena nije bila presudna, nego dokaz da tvrtka može izvesti posao, a konačni odabir određen je bodovima prema natječajnoj dokumentaciji.

"Cijena tu nije bila najvažniji faktor, nego da se javnog naručitelja uvjeri da ta tvrtka može i da je kvalificirana napraviti taj posao. Sve tvrtke kojima smo poslali da nam dostave ponude su mogle, na temelju ovih referenci, biti izvođači", poručio je Bačić.

Odgovarajući na pitanja, državni tajnik Tonči Glavinić rekao je kako su kriteriji bodovanja bili jasno propisani i da je odabir donesen prema ukupnom broju bodova.

"Kad pričamo o samom Hotelu Marjan, to je referenca isto tako koju je nudio odabrani gospodarski subjekt EURCO, međutim referenca Marjan im nije priznata. Mislim da je to već i rečeno bilo", naveo je.

Što se tiče kriterija, 30 posto je iznosila cijena, a 70 posto odnosilo se na iskustvo stručnjaka - projektanta, inženjera gradilišta, dinamiku izvođenja, odnosno završetak prve faze i otklanjanje nepravilnosti te ukupnog završetka, uključujući odvoz materijala.

Glavinić je pri tome poručio kako su u obzir dolazile cjelovite ponude.

"One ponude koje su sadržavale apsolutno sve - podatke o projektnoj dokumentaciji, podatke o samom uklanjanju, je li to strojno ili miniranje, i o odvozu samog materijala. Gospodarski subjekti koje smo pozvali su zadovoljili te uvjete", istaknuo je.