Slavonci su lani u BiH potrošili 19,2 mil. eura

21.1.2026., 10:36

PREKOGRANIČNA KUPNJA

Prednjači granični prijelaz Orašje, s potrošnjom od 15 mil. maraka

Ni pet godina nakon što je pandemija koronavirusa 2020. srezala odlaske u prekogranični šoping, potrošnja Slavonaca u BiH, koja je do tada iz godine u godinu rasla, te u 2019. dosegnula rekordnih 50,5 milijuna konvertibilnih maraka (KM), nije se približila tome iznosu. Pokazuju to podatci o broju odobrenih zahtjeva za povrat PDV-a za kupljenu robu koju su strani državljani u 2025. godini iznijeli iz carinskog prostora BiH, a koje su Glasu Slavonije dostavili iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje u BiH.

Pravo na povrat poreza imaju strani državljani koji u BiH nemaju prebivalište, pa ondje kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a. Dosadašnjih su godina morali na jednom računu potrošiti minimalno 100 KM (približno 50 eura - prema srednjem tečaju HNB-a jedan je euro 1,96 KM), a od 4. kolovoza 2025. minimalni je iznos potrošnje podignut na 200 KM. Povrat poreza ne odnosi se na mineralna ulja, alkoholna pića, duhan i duhanske prerađevine.

Podbacilo Brčko

Na svih šest graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji u 2025. godini podneseno je ukupno 99.127 zahtjeva za povrat PDV-a za kupljenu robu, u vrijednosti od 37,5 milijuna maraka (približno 19,2 milijuna eura). Zatražen je povrat poreza od 6,3 milijuna maraka. Navedene brojke pokazuju da su Slavonci lani preko granice manje odlazili, ali više trošili. Iako je podnesenih zahtjeva 9838 manje nego u prethodnoj godini, u šoping-centrima oraške i brodske Posavine te Brčko distrikta ostavili su oko milijun maraka više nego u 2024. godini. I lani je prednjačio granični prijelaz Orašje, na kojemu je podnesen 39.031 zahtjev za povrat PDV-a, na robu ukupne vrijednosti od približno 15 milijuna maraka. Prema vrijednosti iznesene robe slijede prijelazi Šamac (7 milijuna maraka), Gradiška (6,6 milijuna), Brčko (4,6 milijuna), Brod (3,7 milijuna) i Donji Svilaj (622 tisuće).

Velik podbačaj u odnosu prema prethodnoj godini bilježi granični prijelaz Brčko, gdje su u 2025. godini podnesena čak 8942 zahtjeva manje nego godinu prije, a vrijednost robe bila niža 2,3 milijuna maraka. To je posljedica privremenog zatvaranja mosta između Gunje i Brčkog, kojim su, podsjećamo, zbog interventne sanacije dvaju najkritičnijih stupova od sredine veljače do sredine lipnja prošle godine mogli prolaziti samo pješaci i biciklisti.

Blagdanske gužve

Carinskim uputama detaljno su propisane i vrlo ograničene vrste i količina robe koju se iz BiH smije unijeti u Hrvatsku, a kazne za one koji ih ne poštuju rigorozne su. Smanjenju odlazaka u kupnju preko granice pridonio je i novi sustav evidencije ulazaka i izlazaka putnika iz trećih zemalja - EES, koji je prouzročio duža čekanja i gužve na graničnim prijelazima s BiH. Prilikom prvog ulaska u EU od državljana trećih zemalja prikupljaju se biometrijski podatci - otisci četiriju prsta i fotografija lica - uz podatke iz putne isprave koji se pohranjuju u sustav. Pri sljedećim prelascima putnici izlaze iz vozila i uspoređuje se fotografija lica. Postupna primjena počela je 12. listopada, nekoliko sati dnevno, a puna se primjena očekuje od 10. travnja.

- U vrijeme proteklih blagdana gužve na prijelazu Županja-Orašje bile su ogromne, danima nisu jenjavale. Takva situacija, čini mi se, do sada još nikada nije bila i ne znam odakle su već stizala ta vozila. Posljednja dva puta pri povratku iz Orašja u Županju morao sam se vratiti preko Gunje i Šamca, gdje su gužve bile znatno manje nego na prijelazu Županja - ispričao nam je svoje iskustvo Ivan iz Županje.

POTROŠNJA NIJE kao PRIJE PANDEMIJE

Očekivani povratak prekogranične potrošnje u BiH na razinu prije pandemije koronavirusa usporilo je nekoliko faktora koji su promijenili dugogodišnje navike Slavonaca. Nakon što je 1. siječnja 2023. Hrvatska postala članica Schengena, zadužena za čuvanje vanjske granice Europske unije, pooštrene su kontrole na graničnim prijelazima prema trećim zemljama, među kojima je i BiH. I ondje je inflacija uzela maha, cijene rastu, umnogome su se izjednačile s onima u Hrvatskoj, a pojedini su artikli čak i skuplji, pa im se, kažu nam stanovnici pograničnog područja, više isplati pratiti akcije po šoping-centrima i trgovinama u Hrvatskoj. Preko Save im se, napominju, još uvijek isplati kupovati pivo, čija je cijena 23 i 24 marke za gajbu Pana odnosno Ožujskog piva, gazirane sokove, a povoljniji su i određeni lijekovi, koje ondje mogu dobiti i bez recepta. Za pola kilograma rezanog duhana, kojim se mnogi Slavonci ondje redovito opskrbljuju, moraju izdvojiti 12,5 maraka. Oni koji se usput žele počastiti ćevapima, za porciju će platiti 12 maraka.

U 2026. I UVOĐENJE SUSTAVA ETIAS

U posljednjem tromjesečju 2026. godine na snagu stupa i Europski sustav za informacije i autorizaciju putovanja (ETIAS) za državljane zemalja izvan Europske unije kojima ne treba viza za ulazak u Šengensku zonu, poput onih iz Bosne i Hercegovine. Riječ je o izdavanju putnih dozvola koje će biti obavezne za ulazak u EU. Tako će putnici prije putovanja morati ispuniti online-prijavu na ETIAS obrascu i platiti naknadu od 20 eura, a takvo odobrenje vrijedi tri godine. Sustavi EES i ETIAS zajedno bi trebali omogućiti učinkovitiji, sigurniji i brži nadzor granica Europske unije, uz bolju zaštitu njezinih građana, te pojednostavljen proces putovanja za posjetitelje iz trećih zemalja.

#Bih #PrekograniČna Kupnja