Prosinačka europska turneja premijera Andreja Plenkovića, zajedno s kontaktima ministra financija Marka Primorca, pomogla je donošenju prijedloga ministara financija država članica europodručja (Euroskupina) na sastanku održanom u Bruxellesu 19. siječnja da nominiraju guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića za funkciju potpredsjednika Europske središnje banke (ESB).

Svakako, tomu je pomogla i činjenica da je Vujčić po funkciji već niz godina članom tzv. Upravnog vijeća guvernera Europske središnje banke, no riječ je praktično o političkoj funkciji vezanoj uz politike europskih ministara financija, stoga je podrška Vlade bila itekako važna za ovu nominaciju.

Guverner HNB-a na ovu bi funkciju, nakon što odluku Euroskupine potvrdi Europsko vijeće, trebao stupiti 1. lipnja 2026., po završetku mandata sadašnjeg potpredsjednika Luisa de Guindosa. Iako postupak izbora nije dovršen, vrlo je vjerojatno kako nikakvih zapreka da Vujčić preuzme dužnost u ESB-u neće biti. Naime, potrebno je da svoje mišljenje daju Europski parlament i ESB, no bez prava veta, a konačnu potvrdu nominacije donosi Europsko vijeće, vjerojatno u ožujku.

Snažni protukandidati

U toj bitci za potpredsjedničko mjesto guverner Vujčić, koji je na toj dužnosti već 12 godina, uspio je nadigrati čak i tako ugledna imena kao što je Finac Ollie Rehn, javnosti u prvom redu poznat kao bivši član Europske komisije, a sada guverner te države, koji je slovio za velikog favorita. Vujčić i Rehn ušli su u završnicu izbora nakon što su prethodno u prvom krugu ispali Estonac Madis Mueller i Litavac Rimantas Šadžius te onda u drugom snažniji protukandidati, Portugalac Mario Centeno i Latvijac Martinš Kazaks.

Kako je neslužbeno potvrđeno iz Vlade, ulazak Hrvata Vujčića u vrh Europske središnje banke bio je tema razgovora premijera Plenkovića s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te njemačkim kancelarom Fridrichom Merzom u prosincu, kad je hrvatski premijer bio na nizu sastanaka u Rimu, Parizu i Berlinu. Premijer Plenković poslao je i pismo Merzu, skrenuvši mu pozornost na ovu kandidaturu, uz osobnu preporuku i svojevrsna jamstva za doprinos koji guverner Vujčić može dati na europskoj razini monetarne politike. Bitna je bila i podrška grčkog ministra financija Kyriakosa Pierrakakisa, koji je odnedavno na mjestu novog predsjednika skupine ministara financija EU-a, uz podršku koju je dao i sam premijer Kyriakos Mitsotakis, koji ima česte kontakte s Plenkovićem. Naime, zbog sustava glasanja, koji zahtijeva kvalificiranu većinu, posebno su važni bili razgovori na najvišoj razini s velikim državama, jer bez glasova velikih država članica neka manja država poput Hrvatske ne može nikako doći do većine u Euroskupini. Jasno, svoje kontakte iskoristio je i resorni ministar Primorac u krugu svojih kolega.

Nakon što je i Hrvatska narodna banka službeno potvrdila ovu nominaciju, oglasio se i guverner Vujčić, koji je zahvalio na povjerenju ministrima financija europodručja, kao i Vladi te Stalnom predstavništvu Hrvatske pri EU-u.

- Naročito zahvaljujem premijeru Andreju Plenkoviću i ministru financija Marku Primorcu na aktivnoj potpori da preuzmem ovu dužnost - istaknuo je tom prigodom guverner HNB-a.

Sada slijedi izjašnjavanje Europskog parlamenta, odnosno Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku – ECON, koji će održati saslušanje s guvernerom HNB-a. Upravno vijeće ESB-a donijet će svoje mišljenje o nominaciji guvernera Vujčića, potom se krajem ožujka na plenarnoj sjednici EP-a daje mišljenje o nominaciji, a na kraju samo Europsko vijeće, koje čine predsjednici država i vlada, donosi konačnu odluku o imenovanju Borisa Vujčića.

Kraj mandata Legard

Ono što je još zanimljivo jest da redoviti mandat aktualnoj predsjednici Europske središnje banke, Christine Legard, završava već 2027. godine, pa će biti zanimljivo vidjeti tko će biti sretnik koji će dobiti podršku za mjesto koje je najutjecajnije u EU-u, a i izuzetno dobro plaćeno.

Kako je poznato, Europska središnja banka institucija je koja upravlja eurom te određuje i provodi gospodarsku i monetarnu politiku EU-a. Njezin je glavni cilj održati stabilnost cijena i time potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Uz upravljanje eurom, ECB određuje kamatne stope po kojima dodjeljuje zajmove komercijalnim bankama u europodručju i tako upravlja količinom novca u optjecaju i inflacijom. Usto upravlja i deviznim pričuvama europodručja i kupnjom ili prodajom valuta radi održavanja ravnoteže deviznih tečajeva, osigurava da nacionalna tijela nadziru financijska tržišta i institucije te da platni sustavi dobro funkcioniraju, pridonosi sigurnosti i stabilnosti europskog bankovnog sustava, izdaje odobrenja za izradu euronovčanica državama članicama europodručja, ali i, najvažnije, nadzire kretanje cijena i procjenjuje rizike za njihovu stabilnost. Dakle, dok Europska komisija utvrđuje politiku, ESB je u praksi provodi.