Saborsku raspravu o prijedlogu Zakona o provedbi Uredbe EU o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru obilježio je u srijedu incident između Marina Živkovića (Možemo!) i Hrvoja Zekanovića (HDS),a povod je bio navodno Živkovićevo snimanje Zekanovićevog mobitela.

Sve je počelo kada je Mostov Marin Miletić upozorio Zekanovića da je "kolega s ljevice" zoomirao točno na one stvari na koje je on 'surfao'.

Zahvalivši Miletiću što se zauzeo za njega, Zekanović je kazao da se 'rigidna ljevica zgraža kada američki predsjednik Donald Trump dila poruke i privatnu korespondenciju', a "oni imaju obraza drugome škiljiti u njihov poštanski sandučić i otvarati poštu". 

"To je dno dna, da ti netko viri u spavaću sobu. Mogao sam imati potpuno privatnu korespondenciju npr. sa svojom suprugom. Intimnu, na primjer.... Je li vas sram", pitao je Zekanović potkrijepivši svoju izjavu psovkom na račune nekih s 'ljevice koji snimaju privatnu korespodenciju', no predsjedavajući Željko Reiner ga je upozorio da bira riječi.

Zekanović je potom iz svoje klupe došao ispred Živkovića i nešto mu govorio, ali se nije čulo što. Priključio se i HDZ-ov Ivan Budalić koji je Zekanovića pokušavao odvući od Živkovića, koji je na kraju izašao iz sabornice zaradivši opomenu od potpredsjednika Sabora Željka Reinera.

Dušica Radojčić (Možemo!) kazala je da je Zekanović prijetio Živkoviću 'Hoćeš da te zviznem?' ocjenjujući da je opomena preblaga kazna. Reiner je odgovorio da on sa svoga mjesta ne čuje što je Zekanović govorio, a Živković se nije žalio da mu je prijetio. "Da sam čuo da je Zekanović prijetio ne bih mu dao samo jednu opomenu, dao bi mu i više opomena", rekao je.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) pak smatra da su Zekanovićeve riječi 'apsolutno neprimjerene za ovaj visoki  dom'. "Više govori o njemu koji ih je izgovorio nego kome je upućeno", kazala je. 

Špehar: Metan ima znatno veći učinak zagrijavanja atmosfere od ugljikovog dioksida

Prilikom predstavljanja prijedloga zakona o provedbi Uredbe EU o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar upozorio je da metan ima znatno veći učinak zagrijavanja atmosfere od ugljikovog dioksida u osobito kratkom roku.

"Iako u atmosferi ostaje kraće od ugljičnog dioksida metan je odgovoran za oko 30 posto porasta globalne temperature od predindustrijskog razdoblja", upozorio je.

Špehar je kazao i kako, prema Međunarodnoj agenciju za energiju, koncentracije metana danas rastu brže nego ikada prije. Stoga je, istaknuo je, smanjenje emisija metana ključno za postizanje klimatskih ciljeva europskog zelenog plana do 2050. godine. 

Špehar je rekao i da se predloženim zakonom o provedbi Uredbe EU o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru utvrđuju pravila za mjerenje, kvantifikaciju, praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija metana u energetskom sektoru u EU. Naveo je i da je ta Uredba EU stupila na snagu 4. kolovoza 2024. i u cijelosti je obvezujuća za sve države članice EU.

Uredba se, među inim, primjenjuje na smanjenje emisija metana u  istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, u prikupljanju i preradi fosilnog plina, u neaktivnim, privremeno zatvorenim te trajno zatvorenim i napuštenim bušotinama, u transportu i distribuciji prirodnog plina i slično.

Tijekom rasprave zastupnici su podržali prihvaćanje Uredbe EU jer metan utječe na zagrijavanje planeta, lošiji zrak te veći zdravstveni rizik i sporiju energetsku tranziciju.

Boris Piližota (Klub SDP-a) rekao je da ako se želi ozbiljno govoriti o klimatskoj politici onda energetski sektor mora biti pod nadzorom, a gubici curenja i rutinsko ispuštanje plina više ne smije biti normalno stanje.

Marin Živković (Klub Možemo!) poručio je da je smanjenje emisije metana iz energetskog sektora ključan čimbenik prijelaza na obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju energetskog sektora. No, upozorio je, naša zemlja ide u istraživanje naftnih polja u Kazahstanu iako načelno podržava ciljeve iz Pariškog sporazuma.