Najdepresivniji dan u godini, "Plavi ponedjeljak" ("Blue Monday"), obilježavamo danas, trećeg ponedjeljka u siječnju i to po 21. put otkako je skovan taj izraz u popularnoj kulturi. Iako odabir baš trećeg ponedjeljka u siječnju nema, dakako, znanstvene valjanosti te je zato kritiziran, ipak se može se povezati s osjećajima tuge, niskom motivacijom i nedostatkom energije.

Često se poklapa s financijskim poteškoćama, lošijom vremenskom prognozom, krajem božićnog uzbuđenja i povratkom rutinama te neispunjenjem novogodišnjih odluka, što može dovesti do kolektivno lošeg raspoloženja.

Upitana ima li smisla obilježavanje "Plavog ponedjeljka", psihoterapeutkinja i specijalistica za neuroznanost mentalnog zdravlja Irena Jurjević, kaže da to ovisi o tome kako se gleda na depresiju, kao biološki element ili društveni faktor. Kao biološki element, dodaje, priča ima smisla, zbog smanjene količine dnevne svjetlosti kojoj smo zimi izloženi. Iako će već pred kraj siječnja sunce početi zalaziti poslije 17 sati i nekako sve postaje lakše i svjetlije. Društvena perspektiva, s druge strane, govori o našem osobnom fokusu. Prosinac je mjesec lampica i zabava i, imamo li sreću da smo okruženi obitelji i prijateljima, uzima svu pozornost. U siječnju staju zabavni sadržaji, ako izuzmemo skijanje koje si ipak mnogi ne mogu priuštiti.

- Taj period poziva nas na zastajanje i refleksiju koji nam pokazuju nesigurnosti i boli koje blještavilo prosinca, kao i ljetnih mjeseci mogu zamaskirati. Nije, dakle, treći ponedjeljak u siječnju depresivan sam po sebi, već zbog svoje prirode otkriva potencijalnu sjenku koju pokušavamo sakriti drugim sadržajima u ostatku godine - kaže Jurjević.

ILUSTRACIJA

Koristeći postpraznični pad raspoloženja i depresiju, mnogi u ovo vrijeme dijele savjete o tome kako se spasiti od lošeg raspoloženja, a razne tvrtke koriste priliku za promociju proizvoda i usluga za bolje raspoloženje.

- Prodaja proizvoda i usluga s ciljem djelovanja na depresiju više su posljedica, nego uzrok. Na naše raspoloženje utječu i pretjerana konzumacija alkohola i procesuirane hrane koji čine neravnotežu u mikrobiomu, zatim budnost do kasnih sati koja remeti cirkadijski ritam i obnovu tjelesnih i mentalnih resursa - pojašnjava psihoterapeutkinja.

Ako to sve radimo u prosincu, ili tijekom cijele godine, naše će tijelo kad-tad reagirati, bilo to u siječnju ili nešto kasnije. Problem je što to ima posljedice, koje mogu potrajati.

Nekoć je, kaže, u znanosti bio prisutan narativ da o mentalnom zdravlju stručne članke i izvještaje trebaju pisati samo stručni kadrovi. To se pokazalo kao svojevrsni dvosjekli mač jer perspektiva stručnjaka nije nužno i jedina i najbolja za pacijenta. Zbog toga su se u Velikoj Britaniji posljednjih desetljeća u znanstvenu perspektivu i kasnije formiranje nacionalnih strategija počele sve više uključivati studije tzv. življenog iskustva (eng. Lived experience), gdje istraživanja rade i sami korisnici sustava mentalnog zdravlja.

- O depresiji trebaju pričati svi koji imaju susret s njom, bilo osobno, kao član obitelji, psihoterapeut, liječnik ili medicinska sestra. Svatko ima perspektivu koja može bolje osvijetliti današnji suvremeni život - zaključuje naša sugovornica.