S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zamrznutim cijenama "gube smisao jer stvaraju troškove i narušavaju tržišne odnose".

Plaće - uzrok ili odgovor

“Iskustva drugih članica EU-a, osobito Mađarske, pokazuju da dugotrajno ograničavanje cijena hrane ne daje željene rezultate. Takve mjere dovode do nestašica, rasta uvoza, slabljenja domaće proizvodnje i snažnog rasta cijena nakon ukidanja. Unatoč ograničenjima, trogodišnji prosjek inflacije hrane u Mađarskoj od 17,5 posto najviši je u EU-u, što potvrđuje da zamrzavanje cijena ne rješava temeljne uzroke inflacije", navodi glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

U HUP-u pritom navode da je godišnja stopa harmonizirane inflacije u prosincu pala na 3,8 posto, uz padove u svim glavnim kategorijama, posebno kod hrane i energenata, te da proizvođačke cijene bez energenata rastu samo 1,4 posto godišnje, najniže još od rujna 2024., što upućuje na slabljenje troškovnih pritisaka u proizvodnom lancu, a pozitivne trendove dodatno potvrđuju kretanja u europodručju, pad indeksa cijena hrane svjetske Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) te očekivanja Europske središnje banke o nižim cijenama energenata u idućim godinama.

No unatoč popuštanju inflacije, u HUP-u očekuju da će i u 2026. stopa inflacije u Hrvatskoj biti iznad prosjeka europodručja (3,4 posto prema 1,8 posto), ponajprije zbog rasta cijena usluga i snažnog rasta ukupnih primanja, te ističu da je udio troška rada u BDP-u približno 50 posto iznad prosjeka EU-a. Također navode da analiza HNB-a potvrđuje da je rast troška rada glavni izvor inflacije, dok profiti poduzeća djeluju u suprotnom smjeru i ublažavaju inflacijske pritiske. U HUP-u stoga zaključuju da se u uvjetima inflacije potaknute rastom troška rada standard građana jača poreznim rasterećenjem dohotka, a ne administrativnim rastom plaća i minimalne plaće.

Glavna ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić poslodavcima poručuje da plaće nisu uzrok inflacije, nego odgovor na inflaciju i navodi da pad inflacije proizvođačkih cijena dodatno dokazuje da troškovni pritisci nisu posljedica rasta plaća. Svaka tvrdnja da "visoke plaće generiraju inflaciju" je ekonomski neutemeljena i služi samo kao izgovor za ograničavanje dohotka radnika, kaže Mišić.

Hrvatski radnik jeftin

U Nezavisnim sindikatima navode da prema posljednjim podatcima Eurostata cijena sata rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura, dok prosjek EU-a doseže 33,5 eura. Njemačka je na 43,4 eura, Austrija na 44,5 eura, Irska na 42,5 eura, a Belgija čak 48,2 eura. Hrvatski je radnik upola jeftiniji od prosječnog europskog radnika i višestruko jeftiniji od radnika u razvijenim državama. Kako onda može biti "preskup", pitaju u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.

“Tvrdnja o 'previsokom udjelu troška rada u BDP-u' također je pogrešna. Hrvatska ima niske apsolutne plaće u usporedbi s EU-om, a udio troška rada u BDP-u od oko 50 posto odražava strukturu gospodarstva s dominantnim uslužnim djelatnostima s niskom dodanom vrijednošću, gdje radnici svakodnevno generiraju prihode i dobit. Netodobit privatnog sektora kontinuirano raste, unatoč tome što poslodavci kritiziraju trošak rada. Ovdje nije riječ o "neproduktivnim radnicima", nego o lošim poslovnim modelima i menadžerskim odlukama koje desetljećima zanemaruju ulaganja u kapital, tehnologiju i automatizaciju", poručuje Mišić.

Pritom navodi da povećanje plaća može djelovati kao poticaj za produktivnost jer potiče poslodavce da optimiziraju procese i investiraju u učinkovitost, dok model niskih plaća održava neefikasne poslovne prakse.

“U gospodarstvu s niskim ulaganjima i dominantnim uslužnim djelatnostima rast plaća je neophodan za održivi rast, dok se poslodavci koriste floskulom o inflaciji kako bi zaštitili vlastite marže", poručuje Mišić i podsjeća da inflaciju ne pokreću radnici, nego sustav lošeg upravljanja, niska produktivnost kapitala i ovisnost o jeftinom radu, dok privatni sektor profitira od javnog novca.

Za trajno smanjenje inflacije u odnosu na europodručje, u HUP-u kažu da je potrebno djelovati na više razina, pa tako i uskladiti rast plaća s produktivnošću, osobito u javnom sektoru, zatim jačati domaću proizvodnju hrane i smanjivati uvoznu ovisnost, porezno rasteretiti prehrambene proizvode, kao i zamijeniti "široke poticaje" ciljanim mjerama za socijalno ranjive skupine.