Trgovinski sporazum EU-a i zemalja Mercosura mogao bi imati negativne posljedice za hrvatsku poljoprivredu, sigurnost hrane i ruralni razvoj, upozorili su u ponedjeljak predstavnici SDP-a.

Kako smatraju u SDP-u, tim se sporazumom domaće poljoprivrednike izlaže nelojalnoj konkurenciji i produbljuje ovisnost Hrvatske o uvozu hrane.

Zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu Marko Vešligaj upozorio je da bi sporazum omogućio uvoz poljoprivrednih proizvoda koji ne zadovoljavaju visoke europske standarde zaštite okoliša, zdravlja i dobrobiti životinja, čime bi domaći proizvođači bili dovedeni u neravnopravan položaj.

"Europska unija ima najviše proizvodne standarde na svijetu, dok se u zemljama Mercosura dopušta uporaba hormona rasta, određenih pesticida i genetski modificiranih organizama, što je u EU zabranjeno", rekao je Vešligaj, dodavši da je otvaranje tržišta takvim proizvodima loše i za poljoprivredu i za potrošače.

Sporazum predviđa znatne carinske kvote, uključujući velike količine mesa i drugih poljoprivrednih proizvoda, što bi dodatno pojačalo pritisak na europske, pa tako i hrvatske proizvođače, koji posluju uz više troškove proizvodnje.

Bježančević: To je nepoštena konkurencija, ali i pitanje nacionalne sigurnosti

Vešligaj je kritizirao i činjenicu da je Hrvatska podržala sporazum u Vijeću EU-a, istaknuvši da su mu se usprotivile pojedine države članice, među kojima Francuska, Austrija i Poljska.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Bježančević upozorila je da bi sporazum posebno pogodio male i srednje poljoprivrednike u Hrvatskoj te dodatno ugrozio već oslabljen sektor stočarstva, proizvodnju žitarica, uljarica i industriju šećera.

"Od naših proizvođača tražimo sve strože ekološke i zdravstvene standarde, što povećava troškove proizvodnje, a istodobno otvaramo tržište za uvoz proizvoda koji tim standardima ne podliježu. To je nepoštena konkurencija", rekla je Bježančević.

Dodala je da se sporazum donosi u trenutku kada Hrvatska proizvodi sve manje hrane i sve više ovisi o uvozu, što dodatno povećava rizike za prehrambenu sigurnost. "Ovo nije samo ekonomsko pitanje, nego i pitanje nacionalne sigurnosti i otpornosti na globalne poremećaje", poručila je.

Bježančević je kritizirala i izostanak jasne strategije prehrambene sigurnosti te nedostatak konkretnih mjera zaštite domaćih proizvođača.

"Ako od naših poljoprivrednika tražimo najviše standarde, onda ih država mora i štititi. Umjesto toga, Vlada Republike Hrvatske podržava sporazum koji dodatno pogoršava ionako teško stanje u poljoprivredi", zaključila je.