Siniša Hajdaš-Dončić vodi Socijaldemokratsku partiju Hrvatske već više od godinu dana, s jasnom ambicijom da SDP na idućim parlamentarnim izborima vrati na vlast i sam preuzme premijersku dužnost. No put do tog cilja opterećen je stanjem u samoj stranci, koja se još uvijek oporavlja od poraza na parlamentarnim izborima 2024. te gubitaka u dijelu tradicionalnih lokalnih uporišta 2025. godine.

Zašto ste bili toliko zgroženi izjavom premijera Andreja Plenkovića oko "vezane trgovine" oko Ustavnog i Vrhovnog suda? On je rekao što svi znamo, da se dvotrećinska većina postiže - trgovinom.

- Ne razumijem tu eskapadu, jer, realno, o Vrhovnom sudu oporba ne odlučuje, i nije mi jasno zašto nas je uvukao u to. Za izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda treba obična većina u Saboru i dogovor dvaju predsjednika, države i Vlade. To nema veze sa SDP-om. Taj dogovor je među njima već bio postignut, i SDP je mogao hipotetski glasati protiv, a prijedlog bi svejedno bio prošao.

Možda je htio zabiti klin između SDP-a i predsjednika Zorana Milanovića, i pokazati da su vaše politike povezane uvijek, pa i sada.

- Ali ne, nisu. Izbor za Ustavni sud i za Vrhovni sud odvojeni su, i moraju ostati odvojeni. Ustavni sud je potpuno druga tema, za koju SDP jest važan zbog dvotrećinske većine, i zato i jesmo još od studenoga vodili razgovore u oporbi o tome, posljednji put s nama su bili i SDSS i Platforma Sjever Matije Posavca i dogovorili smo polazište, a to je da nam je bitno, neovisno o svjetonazoru i osobnim identitetima kandidata, da on ili ona zna da je na prvom mjestu Ustav. Realno, Ustavni sud može funkcionirati gotovo normalno i s postojećih deset sudaca, postoji sedam ruku koje čine većinu za donošenje odluka. Nije mi drago, ali to je realnost. Za to je odgovoran i kriv jedino Plenković.

Možda bi HDZ volio imati i koju ekstraruku viška, čisto za slučaj ako se u budućnosti predsjednik Milanović ponovno uključi u izborni proces. Znamo što je bilo 2024. godine.

- Mislim da je magistar prava Plenković malo preopterećen predsjednikom Milanovićem, i to nepotrebno, jer ne očekujem da se Milanović uključi u te izbore. Čovjek ima mandat na Pantovčaku pet godina, dakle punu godinu dana duže od roka redovitih izbora. Ako Plenković ima kakve frustracije u vezi s njime, neka ih pokuša staviti sa strane.

Vlada u sjeni

Izjavili ste da Milanović sigurno ne ide na iduće izbore za Sabor, nego da ste vi kandidat SDP-a za premijera. Dakle, to ste raspravili s Milanovićem?

- Puno puta sam već objasnio naš odnos, stojim iza toga i sve to ima političku logiku. SDP kao najjača oporbena stranka ima kandidata za premijera. Radimo na kadrovskom jačanju stranke i imat ćemo širok broj ljudi za upravljačke funkcije. Imamo barem po tri-četiri kandidata za ministre u svakom resoru. Naši zastupnici i članovi stranačkih savjeta pripremaju se za to, prate stanje u resorima i javnim poduzećima, i kad dođe vrijeme izabrat ćemo najbolje.

Vi dakle već imate vladu u sjeni?

- Praktički da, podijelili smo poslove i praćenje resora. Zasad u svakom području imamo po više osoba zaduženih za određene teme.

Morat ćete naći mjesta i za ministre iz partnerske stranke Možemo!. Očito ćete na izbore ići zajedno.

- Siguran sam da hoćemo. Sandru Benčić poznajem gotovo 40 godina, a s Tomislavom Tomaševićem sjedim zajedno na sastancima svakih 10-15 dana. Imamo povjerenje koje ne moramo graditi od nule.

Onda ste s Tomaševićem već dogovorili da ste Vi kandidat za premijera?

- Među nama oko toga nema nikakvog prijepora. Najveća stranka koalicije daje kandidata za premijera. Volio bih da je ovo zadnji intervju u kojem to uopće moram objašnjavati.

Ivan Rimac izjavio je nedavno da je logično da lijevu koaliciju vodi baš Možemo!, jer je ta stranka najotvoreniji oponent HDZ-a, dok je SDP "izgubio oštrinu stavova", a i neke svoje utvrde, pa time i snagu.

- SDP nije izgubio oštrinu, a ovo spominjanje utvrda je konzervativni način poimanja politike. Da, neke utvrde smo izgubili, ali smo dobili i neke nove. S druge strane, sve je stvar dogovora, a dogovor se temelji na rejtingu stranaka. Kolege iz Možemo! i dalje glavni fokus imaju na Gradu Zagrebu. Međusobno se ne natječemo, nego gledamo kako zajedničkim iskustvom i djelovanjem možemo Hrvatskoj pružiti najbolje.

To je teorija koju i Plenković često iznosi, da je njegova Vlada ostvarila dosta novih socijalnih i drugih poteza, pa je ljevici ostala samo ideologija.

- Plenkovićevo poimanje ideologije i moje nije isto. Za mene je to ispravan i moralan način kako upravljate zdravstvom, školstvom, socijalom, svim sektorima, a za njega je ideologija mehanizam podjele u društvu. Stalno se vraća na partizane i ustaše, a mi ne mislimo da je to ideologija današnjice, nego da je ideologija način upravljanja i razvoja društva.

Ideologija je i Thompson.

- Za Plenkovića je to politički alat, jasno je pokazao. Ekstremne politike ima u svakom društvu, tako i našem, no to je marginalni dio čiji identitet ne može biti dominantan. Hrvatska nema samo jedan identitet, ona je vrlo različita, koji je kohezivni faktor jednog Lastova i Međimurja? No nacija je spoj identiteta, i ne može samo jedan biti nametnut kao dominantni, a da se zatire sve drugo.

Valuta popularnosti

Imao je sad koncert i u Istri - stereotip je da ga tamo ne slušaju, a napunio je dvije dvorane.

- Sigurno je da ovaj pjevač sad koristi situaciju, uostalom zabrane i desničarenje njemu su uvijek bile glavna valuta popularnosti.

Je li SDP reterirao kad je iz svog zakonskog prijedloga o sankcioniranju pokliča ZDS izbacio argumente Vijeća za suočavanje s prošlošću?

- Ništa mi nismo reterirali - naš prijedlog jasno kaže da je ZDS ustaški pozdrav i da se treba sankcionirati, prekršajno, a za one koji se organiziraju da ga promoviraju, i kazneno.

Ako prođe vaš prijedlog, kako će se tretirati Thompson na koncertima kad uzvikne ZDS?

- Sudovi će ga tretirati prekršajno.

Po čijoj prijavi?

- Po prijavi policije. Policija je slične prekršajne prijave dizala i nedavno u Rijeci.

Koliko je realno da bi policija prijavljivala Thompsona na njegovom koncertu?

- Za nas, potpuno realno, ako bi nastavio izvikivati ZDS i nakon prihvaćanja naših zakonskih izmjena. Vrlo je jasno.

Kritičari kažu da ste u tom zakonskom prijedlogu pobrojili kolaboracionističke režime, ustaški, četnički i druge, ali ne i komunistički.

- Partizani su bili oslobodilačka vojska. Nažalost i taj je režim imao svoje loše strane, što je povijest pokazala. Međutim, bitna je razlika to da su kolaboracionistički režimi koje smo naveli, nedvojbeno bile ideologije koje su u svojim temeljima imali istrebljenje i zločine. To je ključna razlika. Ali hajdemo završiti s tim svim - ovaj naš zakonski prijedlog, koji sad ide u proceduru, upravo za cilj ima podvlačenje crte pod to razdoblje. Idemo završiti s tim.