Uporni u traženju beneficiranog radnog staža, za koji dosad nisu dobili podršku zdravstvene administracije, djelatnici hitne službe spremaju se na nove akcije kako bi nadležne prisilili na promjenu stava. Priprema se prosvjed u Bruxellesu, pred zgradom Europskog parlamenta, gdje će djelatnici hitne službe europske institucije upozoriti na neodrživ položaj u obavljanju svoje službe u Hrvatskoj.

Goruće probleme struke i nagomilano nezadovoljstvo radnika iskazali su na prosvjedu u listopadu 2025., koji su organizirali Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i Udruga Hitna uživo 194, tražeći pravo na beneficirani radni staž za djelatnike izvanbolničke hitne, sanitetskog prijevoza i dispečere u prijavno-dojavnim jedinicama. Poručili su kako se osjećaju nevidljivima jer su jedina hitna služba u Hrvatskoj koja nema tu beneficiju, za razliku od javnih vatrogasnih postrojbi i djelatnka MUP-a.

Nisu postigli ništa, jer je ministrica zdravstva Irena Hrstić dala do znanja da tom zahtjevu ne namjerava udovoljiti, pozivajući se na mišljenje struke da za to nema uvjeta, s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja. Jedino na što hrvatski "hitnjaci" mogu računati, poručila je, poboljšanje je postojećih uvjeta rada. Pozvala se pritom na analizu stručnjaka medicine rada prema kojoj je rad u djelatnosti izvanbolničke i bolničke hitne službe nepobitno zahtjevan, ali ipak nema elemenata za dodjelu beneficiranog radnog staža za tu djelatnost. Kako podrške za svoje zahtjeve nemaju od hrvatskih vlasti, "hitnjaci" je namjeravaju potražiti od međunarodnih institucija.

- Vlada je potpuno rezervirana prema našim zahtjevima i ne vidimo rješenje, stoga smo odlučili ići prema Europskoj komisiji. Doista ne znam tko ne bi htio imati 30 posto veću mirovinu, kao što je to omogućeno djelatnicima JVP-a i MUP- a, ili u nju otići ranije u slučaju bolesti i nemogućnosti obavljanja posla do 65 odnosno 67 godina života - kaže Tomislav Petrušić, predsjednik Udruge Hitna uživo 194.

Problemi hitne službe, upozoravaju, u budućnosti bi mogli eskalirati jer će u sustavu biti više od 40 posto radnika u dobi od 60 godina s 35 godina radnog staža na poslovima koji traže punu psihofizičku spremu. U toj dobi mnogi neće biti u stanju kvalitetno obavljati svoj posao do prvih uvjeta za starosnu mirovinu, a to će na svojoj koži osjetiti pacijenti.

Usporedno s akcijom u Bruxellesu hitnjaci ispituju teren za mogućnost provedbe referenduma o beneficiranom radnom stažu i donošenju zakona o hitnoj medicini. Prijedlog zakona je napisan u vrijeme mandata bivšeg ministra Beroša, ali već godinama leži u ladici Ministarstva zdravstva.

Uvjeti rada hitne službe danas se razlikuju ovisno o županiji, pa u nekim županijama hitna funkcionira na visokoj razini, što je rezultat većeg ulaganja osnivača u kadar, edukacije, opremu i vozila. Petrušić, međutim, upozorava da postoje županijski zavodi u kojima je situacija daleko od zadovoljavajuće, kako za djelatnike tako i za pacijente.