Državni hidrometereološki zavod objavio je analizu Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koja je potvrdila da je 2025. bila jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja, čime se nastavlja niz iznimno visokih globalnih temperatura.

Proteklih 11 godina bilo je 11 najtoplijih u povijesti mjerenja, a zagrijavanje oceana se nastavlja jednakim intenzitetom, prenosi DHMZ. WMO-ova konsolidirana analiza osam skupina podataka pokazala je porast prosječne globalne temperature zraka za 1,44 °C u odnosu prema prosjeku za razdoblje 1850. – 1900.

Posljednjih 11 godina najtoplije je do sada, s 2024. godinom na vrhu, a 2023. je na drugom mjestu, prema podatcima EU-ove službe za klimatske promjene Copernicus i neprofitne istraživačke organizacije Berkeley Earth. Prošla je godina bila neznatno hladnija od 2023., za samo 0,01 °C, naveo je Copernicus.

La Niña

U dvije od tih osam skupina podataka 2025. je rangirana kao druga najtoplija godina u povijesti mjerenja, dugoj 176 godina, a u preostalih šest rangirana je kao treća najtoplija. Analize pokazuju da su u svih osam skupina podataka protekle tri godine, od 2023. do 2025., najtoplije godine. Konsolidirana prosječna temperatura za trogodišnje razdoblje 2023. – 2025. viša je 1,48 °C nego u predindustrijskom razdoblju. U svih osam skupina podataka proteklih 11 godina, od 2015. do 2025., najtoplijih je 11 godina.

Godina 2025. počela je i završila pojavom La Niña, koja pridonosi snižavanju temperatura, a ipak je bila jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja na globalnoj razini, zbog nakupljanja stakleničkih plinova, koji zadržavaju toplinu u našoj atmosferi. Visoke temperature na kopnu i u oceanu pridonijele su ekstremnim vremenskim pojavama kao što su toplinski valovi, obilne kiše i snažni tropski cikloni, čime je još više do izražaja došla nužnost sustava ranog upozoravanja, izjavila je Celeste Saulo, glavna tajnica WMO-a.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je u listopadu da je prekoračenje granice od 1,5 °C "neizbježno", ali da bi svijet mogao ograničiti ovo razdoblje prekoračenja smanjenjem emisija stakleničkih plinova što je brže moguće.

Copernicus je ocijenio kako bi se granica od 1,5 °C mogla dosegnuti do kraja ovog desetljeća - više od desetljeća ranije nego što je predviđeno.

No napori za suzbijanje globalnog zatopljenja doživjeli su još jedan udarac prošlog tjedna, kada je predsjednik Donald Trump rekao da će povući Sjedinjene Države, kao drugog najvećeg zagađivača na svijetu, nakon Kine, iz temeljnog sporazuma UN-a o klimi.

Topli oceani

Stvarna globalna temperatura 2025. procijenjena je na 15,08 °C, ali je moguće odstupanje mnogo veće za stvarnu temperaturu nego za temperaturnu anomaliju za 2025., te iznosi oko 0,5 °C.

Zasebna studija objavljena u časopisu Advances in Atmospheric Sciences pokazuje da su 2025. i temperature oceana bile među najvišima u povijesti mjerenja, što je odraz dugoročnog akumuliranja topline u klimatskom sustavu.

Oko 90 posto suvišne topline nastale globalnim zagrijavanjem nakuplja se u oceanu, zbog čega je toplina u oceanu važan pokazatelj klimatskih promjena. Od 2024. do 2025. globalna toplina u oceanu do 2000 m dubine povećala se za približno 23 ± 8 zetadžula (ZJ) u odnosu prema 2024., navodi se u studiji čiju je izradu predvodio Lijing Cheng s Instituta za atmosfersku fiziku pri Kineskoj akademiji znanosti. To je oko 200 puta više od ukupne proizvodnje električne energije na svijetu 2024.

Na regionalnoj razini, na oko 33 posto globalne površine oceana zabilježene su temperature koje pripadaju među tri najviše temperature u povijesti mjerenja, a na oko 57 posto površine zabilježene su temperature koje pripadaju među najviših pet, što se, između ostaloga, odnosi na tropski i južni dio Atlantskog oceana, Sredozemno more, sjeverni dio Indijskog oceana i Južni ocean. Ti podatci upućuju na to da je zagrijavanje široko rasprostranjeno u svim bazenima.