Siječanjskim usklađivanjem mirovine će prema prvoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) porasti između 2,1 i 2,2 posto, čime će prosječna mirovina porasti za 14 eura, a službene podatke o siječanjskom usklađivanju taj će zavod objaviti krajem veljače 2026., nakon što Državni zavod za statistiku objavi podatke o prosječnoj plaći za prosinac prošle godine. Prošle je godine siječanjsko usklađivanje povećalo mirovine za 3,03 posto, a srpanjsko za 6,48 posto.

Isplata povećanih mirovina nakon siječanjskog usklađivanja bit će tek u travnju, zajedno sa zaostacima za prethodne mjesece. Mirovine se, podsjetimo, usklađuju dva puta godišnje, u siječnju i srpnju (s isplatom u rujnu) prema rastu cijena i plaća u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora. Tako je na visinu usklađivanja dosad više utjecao rast plaća nego rast cijena unatoč inflaciji jer su plaće rasle brže.

Blok umirovljenici zajedno (BUZ) ocijenio je da se novim načinom usklađivanja mirovina produbljuje nepravda te su zatražili "pošten sustav koji priznaje stvarni rast troškova života i stvarne plaće u gospodarstvu", a ne "statističke iluzije" jer one ne plaćaju režije. "Dok god se mirovine usklađuju prema uljepšanim podacima, a siva ekonomija tolerira, svako 'povećanje' ostat će tek sitniš koji ne rješava, nego produbljuje nepravdu", navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik BUZ-a Milivoj Špika. "Vlada će, bez sumnje, i ovaj put isticati novu formulu za usklađenje 85:15, no umirovljenici vrlo dobro znaju da se od statistike ne plaćaju režije, lijekovi ni puna potrošačka košarica", poručuju iz BUZ-a i dodaju da službeni podaci impliciraju da u drugom polugodištu 2025. godine gotovo da nije bilo rasta cijena ni plaća, no takva slika, kažu, jednostavno ne odgovara stvarnosti.

Dovoljno je pogledati cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, energenata i usluga da bi bilo jasno kako životni troškovi rastu znatno brže od "priznatih" 2 posto. Razlika između statističkog i stvarnog života umirovljenika iz godine u godinu postaje sve veća, naglašavaju u BUZ-u te pritom upozoravaju i na "sustavno prešućivan problem", odnosno način na koji se "u Hrvatskoj godinama manipulira plaćama" jer se, kako navode, umjesto minimalne cijene sata rada po djelatnostima i zanimanjima primjenjuje minimalna plaća kao univerzalna kategorija. "Posljedica toga je masovno prijavljivanje radnika, bez obzira na stručnu spremu, na minimalnu plaću, uz isplate razlike 'na ruke'", ustvrdili su iz BUZ-a te upozorili da "ceh takvog sustava danas plaćaju sadašnji umirovljenici kroz niže stope usklađenja, jer se mirovine usklađuju prema službenim, a ne stvarnim plaćama".

Osim prvog ovogodišnjeg usklađivanja, HZMO do kraja ožujka ove godine mora utvrditi nove iznose invalidskih mirovina, koje rastu za deset posto, kao i iznos povećanja mirovina nakon ukidanja penalizacije prijevremenog umirovljenja za starije od 70 godina, koje je na snagu stupilo 1. siječnja. HZMO procjenjuje da će biti 127 tisuća korisnika prijevremenih mirovina na koje će se odnositi ukidanje penalizacije i kojima bi mirovina prosječno trebala porasti za 56 eura.

Rast invalidskih mirovina za deset posto odnosi se na oko 212.000 korisnika kojima će mirovina prosječno porasti za 74 eura, s tim da se te isplate očekuju već u veljači ove godine.