Suprug i ja smo zaposleni, on radi u Sloveniji, a ja u Čabru. Nakon što sam se vratila na posao, mama je počela čuvati sina, što nam znatno olakšava svakodnevni život – ja sam na poslu od sedam do 15 sati, a znam da je dijete u sigurnim rukama i da će biti dobro zbrinuto. Uz to, mama dobiva i zasluženu naknadu, kaže Iva Varšava, socijalna radnica iz Prezida, naselja u okolici Čabra, majka dvogodišnjeg dječaka, zadovoljna što je njezina mama jedna od onih koja dobiva novac za vrijeme koje posvećuje čuvanju unuka.

Propisani uvjeti

Grad Čabar je, naime, jedna od zasad malobrojnih jedinica lokalne samouprave koja je uvela model podrške koji spaja solidarnost generacija s praktičnom pomoći tzv. baka-djed servisa, a koji podrazumijeva da se u obiteljima u kojima se stariji članovi obitelji angažiraju oko brige o djeci i kućanskih poslova, čime se znatno olakšava život zaposlenim roditeljima, valorizira znanje i vrijeme seniora isplatom naknade. Nekima od korisnika mjere djecu su roditelji čuvali i prije uvođenja naknade, a ovo je došlo kao vrlo koristan financijski dodatak.

- Iznos od 200 eura dovoljan je i dobrodošao, posebno jer neki umirovljenici imaju samo 300 eura mirovine. Osim toga, ovakve mjere jačaju veze između unučadi i baka i djedova - rekla je Varšava, ističući da je takva mjera bila potrebna Čabru, jer roditeljima djece do tri godine treba pouzdana skrb, a u vrtić djeca ne mogu do treće godine, jer nemaju jaslice ni obrte dadilja.

Taj koncept nije samo odgovor na aktualne potrebe, već i primjer kako lokalne zajednice mogu kreativno rješavati probleme. Nekoliko je jedinica lokalne samouprave uvelo plaćeni "baka-djed servis" kao službenu uslugu, s jasnim pravilima i financijskom naknadom, čime se neformalna obiteljska pomoć pretvara u regulirani sustav. Najprije je prošlog ožujka s inicijativom krenuo Samobor, ubrzo za njim mjeru su uveli Čabar, Općina Bizovac i Općina Sveti Petar u Šumi, a od početka 2026. godine na uvođenju mjere rade i Križevci.

- Korisnost i učinkovitost mjere potvrđuje i činjenica da ju uvode i drugi gradovi i općine, što upućuje na njezinu vrijednost i pozitivne učinke u praksi - rekli su iz Samobora te dodali kako se na području grada gradi već treći novi vrtić u posljednje vrijeme, koji će osigurati mjesta za 116 mališana.

Mjera se odnosi samo na hrvatske državljane, a uvjet je da dijete i barem jedan od roditelja te baka ili djed imaju prebivalište na području Samobora u neprekidnom trajanju od najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva. U prvoj godini provođenja mjere Samobor je izdvojio 130.000 eura, dok je za 2026. godinu osigurao 265.000 eura. Broj korisnika varira od mjeseca do mjeseca, jer novi se javljaju, a neki prestaju koristiti mjeru zbog upisa djeteta u vrtić, a kreće se između 35 i 40.

- Drago nam je što su slijedeći naš primjer i drugi gradovi prepoznali vrijednost i korisnost ove mjere te je počeli uvoditi, a kontaktirali su nas i neki gradovi koji tek planiraju uvesti ovu mjeru - poručili su iz Samobora.

Jaslice najčešći problem

U listopadu 2025. godine, mjeru "baka-djed servis" uveo je i Grad Čabar, kao odgovor na specifične demografske i infrastrukturne okolnosti na svom području. Naime, Čabar trenutačno nema organizirane jasličke kapacitete, a djeca se u vrtić mogu upisati tek od navršene treće godine života. Iako u ovom trenutku ne postoji lista čekanja za vrtić, potreba za skrbi o djeci jasličke dobi i dalje je prisutna. Mjera se odnosi na čuvanje djece do navršene treće godine života, a pravo na korištenje ostvaruju obitelji u kojima su oba roditelja odnosno posvojitelja zaposlena ili imaju status redovitog studenta. Za brigu o unucima bake i djedovi ostvaruju pravo na novčanu naknadu u iznosu od 200 eura mjesečno, a Grad Čabar je u 2026. godini za tu mjeru osigurao 11.000 eura.

- Cilj je uvođenja mjere "baka-djed servis" pružiti dodatnu podršku obiteljima s djecom jasličke dobi, omogućiti bakama i djedovima dodatni izvor prihoda kroz aktivno sudjelovanje u skrbi za unuke te potaknuti međugeneracijsku solidarnost, socijalnu uključenost starijih osoba i jačanje obiteljskih veza u lokalnoj zajednici - rekla je Ines Loknar Josić, savjetnica za pravne poslove Grada Čabra.

Križevci tek kreću u provedbi ove mjere, koja je, kao i u drugim gradovima, usmjerena prema roditeljima koji su zaposleni ili studente s prebivalištem u Križevcima, čije dijete ne pohađa vrtić ni obrt dadilja. Križevci su između posljednja dva popisa stanovništva izgubili 10 posto svoje populacije, zbog čega je lani izabrana gradska vlast velik fokus stavila na demografsku politiku.

- Cilj ove mjere je potencijalnim i postojećim roditeljima olakšati financijski aspekt planiranja obitelji te na taj način potaknuti pozitivne demografske trendove. Mjerom čuvanja djece u obiteljskom okruženju želimo pružiti podršku obiteljima čija djeca nisu upisana u dječje vrtiće. Zbog nedostatka kapaciteta cilj nam je bio omogućiti bakama i djedovima dodatne izvore prihoda kroz aktivno sudjelovanje o skrbi za unuke te time poticati međugeneracijsku solidarnost i jačati obiteljske veze. Slična mjera uvedena je u nekim država članicama EU-a poput Švedske, a u Hrvatskoj je već provodi par gradova, iskoristili smo te primjere prilikom pripreme ove mjere - rekla je Romana Dabić iz Grada Križevaca.

Kao i Samobor, visina naknade jednaka je visini subvencije za privatne vrtiće te iznosi 250 eura. Iako je u proračunu za mjeru već određen iznos od približno 180.000 eura za ovu godinu, naglašavaju da je interes korisnika velik i da se predviđeni iznos može korigirati.