Osnovica zajamčene minimalne naknade (ZMN) u 2026. godini raste za 10 eura i iznosit će 170 eura, a osnovica za izračun drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, pa i naknada za udomitelje, povećava se za pet eura, s dosadašnjih 75 na 80 eura.

Ovi iznosi koje je u iznimno kratku dvodnevnu javnu raspravu uoči proteklog vikenda uputilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi revoltirali su udruge osoba s invaliditetom, a njihovo je povećanje zatražila i pučka pravobraniteljica.

Rast troškova života

Riječ je, tvrde u udrugama, o sramotno niskom iznosu koji ne može pokriti osnovne potrebe korisnika, a posebno ih ljuti činjenica da je e-savjetovanje održano od 9. do 11. siječnja, tijekom vikenda, čime im je resorno ministarstvo uskratilo mogućnost kvalitetne javne rasprave.

- Tako sramotno malim iznosom ne osigurava se osnovna namjena zajamčene minimalne naknade. Ona bi trebala biti bar na razini iznosa koji pokriva minimalne mjesečne troškove hrane i osnovnih režija. Samo minimalni troškovi hrane i osnovnih potrepština iznose sada 250 eura, a toliko predlažemo da iznosi ZMN - poručuje Nada Bjelčić, predsjedica udruge OKO, koja okuplja roditelje djece s težim oštećenjima vida.

Roditelje ljuti i predloženo povećanje osnovice za izračun socijalnih naknada za samo pet eura, što je rast od 6,67 posto. Iznos od 80 eura, tvrde, nije dovoljan u odnosu prema rastu troškova života i inflaciji.

- Ovakvo povećanje realno smanjuje vrijednost naknada koje se vežu uz osnovicu i dodatno udaljava primanja najranjivijih od minimalnih životnih troškova. Kako osoba može zadovoljiti osobne potrebe poput odlaska na sladoled ili u kino sa samo 40 eura mjesečno? Kako da si kupi tenisice, odjeću, s tim sramotno malim iznosom? - pita se Bjelčić.

Posebno ističe status roditelja njegovatelja, koji obavljaju najteži psihofizički posao, 24 sata dnevno, bez bolovanja i godišnjeg odmora. Roditelj njegovatelj ne može "nadoknaditi" manjak prihoda dodatnim radom, jer za to nema vremena, a nema mogućnosti dignuti kredit, plaćati ratama i slično, podsjeća Bjelčić. Zato iz Udruge roditelja OKO traže povećanje osnovice sa 80 na 84 eura i njezino buduće usklađivanje s rastom minimalne plaće ili službeno mjerene inflacije, kako bi se spriječio kontinuirani pad realne vrijednosti naknada. Ovakav stav podržao je i Hrvatski savez za rijetke bolesti.

FREEPIK

I u Centru za socijalnu inkluziju Šibenik visinu osnovice smatraju nepravednom i tvrde da se njome ne vodi računa o individualnim potrebama korisnika.

- Osobe s invaliditetom koje koriste uslugu organiziranog stanovanja za osobne potrebe koje uključuju i njihove potrebe povezane s invaliditetom dobit će 40 eura mjesečno, ili povećanje od čak 2,5 eura, što je apsolutno neprimjereno i nedovoljno - upozoravaju. Osobe koje koriste uslugu organiziranog stanovanja, naime, nemaju pravo na inkluzivni dodatak, a povećanje od 2,5 eura nikako nije ekvivalent tom dodatku i ne može pokriti životne potrebe djece s teškoćama i odraslih s invaliditetom - upozoravaju iz Centra.

Ni za najosnovnije

Dvojbeno je, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, je li se i u kojoj mjeri kod definiranja povećanja osnovice za naknade uzelo u obzir individualne potrebe korisnika. Povećanje zajamčene minimalne naknade nikako ne smatra dovoljnim, jer procjenjuje da ZMN od 170 eura za radno sposobnog samca ne omogućava podmirenje osnovnih životnih potreba. Zato predlaže povećanje osnovice za izračun ZMN-a, koji bi građanima omogućio dostojanstven život.

- Ako je temeljna košarica u studenom samca koštala 250,31 euro, vidljivo je da iznos od 170 eura ne može pokriti ni prehranu i higijenske potrepštine samca, a trebao bi pokrivati još i druge osnovne potrebe definirane zakonom, primjerice odjeću - podsjeća pravobraniteljica.

U njezinu uredu kontinuirano primaju pritužbe građana koji ZMN-om ne mogu podmiriti najosnovnije životne potrebe niti osigurati dostojanstven život. Podsjećaju da su ministarstvu dostavili Stručno mišljenje studija socijalnog rada iz kojeg proizlazi da bi ZMN, budući da služi za podmirenje osnovnih životnih potreba, trebao biti određen s obzirom na neku od apsolutnih linija siromaštva. Isto tako navode kako je UN-ov Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava početkom 2025. preporučio Hrvatskoj da osigura odgovarajuće razine zajamčenih minimalnih naknada i nacionalnih naknada za starije osobe te da uspostavi učinkovit i transparentan sustav indeksacije.