Dva nespretna majstora sklona improvizaciji Pat i Mat junaci su animiranog češkog klasika "A je to", koji već punih pola stoljeća zabavlja i nasmijava gotovo sve generacije. Za one koji ne znaju o čemu je riječ, recimo da se ta dva danas 50-togodišnjaka s velikim entuzijazmom i samopouzdanjem iz epizode u epizodu prihvaćaju kućnih popravaka, montaža i drugih majstorskih radova, koji gotovo uvijek, nakon kaosa i improvizacija, završe neslavno.

Ovaj dvojac nisu junaci priče o majstorima varalicama, ali su dojmljiv prikaz kako bi to u stvarnom životu moglo izgledati kada za kućne radove i popravke angažirate loše i nestručne majstore. Osim toga Pat i Mat zaštitni su znak Facebook grupe "Majstori prevaranti", koja je pred kraj prošle godine objavila popis s više od 300 imena majstora i tvrtki koje građani prijavljuju zbog loše izvedenih građevinskih radova, prijevara, pa čak i krađa na cijelom području Hrvatske.

Loša iskustva i potpora

Kako i sami administratori tvrde, grupa "Majstori prevaranti" formirana je kako bi svatko mogao objaviti iskustvo s majstorima, pozitivno ili negativno. Kažu također da će se na ovaj način ljudima uštedjeti živaca i novca, a i razni "majstori" ubuduće će paziti kako rade da ne bi osvanuli u objavi. Ova grupa u vrlo kratkom vremenu prikupila je više od 33.300 članova, čiji broj neprestano raste.

Ljudi koji su žrtve majstora i tvrtki na njoj dijele svoja loša iskustva, traže pomoć te žele spriječiti da se isto dogodi i drugima. Grupne objave imaju izraženu emociju i upravo takve priče pune FB zajednicu "Majstori prevaranti", gdje se dijele iskustva i upozorenja te cirkuliraju takozvane Master liste s velikim brojem imena i opisa navodnih spornih praksi. Imena majstora i tvrtki nećemo objaviti jer je i dalje veliki broj bezimenih i anonimnih sudionika grupe, što otvara sumnje u moguće manipulacije da se grupa koristi i kako bi se naudilo konkurenciji. Međutim, administratori grupe ističu kako puno truda ulažu u provjeru objava u kojima se spominju imena majstora ili tvrtki na koje investitori, odnosno građani, imaju pritužbi. Postavljena su pravila kojih se članovi grupe moraju pridržavati, a sve to donosi rezultate jer grupa i dalje raste, a pokazuju se i znatni rezultati i pomaci pri otkrivanju majstora koji iza sebe ostavljaju nezadovoljne investitore. Ipak, ono što se objavljuje u grupi, zorno otkriva i pokazuje s kakvim se stvarnim problemima susreću oni koji grade ili renoviraju kuće i stanove.

Prema navodima iz objava u grupi jasno je da "Majstori prevaranti" ordiniraju u cijeloj Hrvatskoj, od Dubrovnika do Iloka, a najčešće se spominju u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Osijeku, Opatiji…

Na crnoj listi grupe izbrojili smo desetak majstora i tvrtki iz Osijeka i okolice koji su se, primjenjujući ove obrasce ponašanja, financijski okoristili a da nisu odradili posao. Uzimaju akontacije nakon čega nisu odradili posao, nisu isporučili robu ili su "fušarili" radove i u pravilu nestali. Za neke se od njih spominje i više prijava, pa čak i da su već poznati policiji. Na području Zagreba i okolice u grupi se žale na majstore koji nestručno izvode radove, u Zadru na krovove koji prokišnjavaju, a u Kastvu da bravar dolazi u radnom odijelu s pomoćnikom u pratnji, sve izmjeri, sve obeća, uzima avans i onda je nedostupan. Prijavljen je i poznat policiji.

U Opatiji i Puli građani se žale na loše izvedene fasadne i keramičke radove i vodoinstalacije, zbog kojih su na kraju morali dodatno platiti druge izvođače. U Rijeci građani navode i primjere elektroinstalaterskih radova koji su, prema njihovim tvrdnjama, izvedeni nestručno i potencijalno opasno, adaptacija stanova koje su morale biti rađene ispočetka te krovova koji su počeli prokišnjavati već nakon nekoliko mjeseci. S juga zemlje stižu prijave o "ključ u ruke" adaptacijama koje su završile nedovršenim radovima, razvaljenim prostorima i agresivnom komunikacijom, a iz Dalmacije, uključujući Makarsku, Pag i područje Dalmatinske zagore, spominju se krovovi koji propuštaju, radovi plaćeni unaprijed i potpuni prekid kontakta.

Na lošem glasu u grupi su majstori iz BiH za koje se tvrdi da prednjače u prijevarama hrvatskih građana uz preporuke da ih se izbjegava u izboru.

Savjeti i preporuke

Kako spriječiti loš izbor ili bar smanjiti rizik lošeg odabira pitali smo nekoliko renomiranih izvođača građevinskih radova koji su pristali govoriti samo uz uvjet da ostanu anonimni. Njihova je preporuka sklapanje ugovora s detaljnom ponudom koja obuhvaća popis radova, materijala, rokove, cijenu te uključiti jamstvo i način reklamacije.

- Kod većeg obujma radova dobro je tražiti dvije ili tri ponude s punim nazivom tvrtke, OIB-om, adresom i odgovornom osobom. Sve se to lako može provjeriti u registrima. Dobro je kod znanaca doznati njihova iskustva i dobiti preporuke - kažu nam sugovornici napominjući da je iznimno važno za instalaterske radove na struji, vodi ili plinu tražiti licencirane majstore.

Savjetuju i plaćanje preko računa i dokumentiranje svega što je dogovoreno, od ugovora, poruka, fotografija i računa. Plaćanje neka se izvodi po etapama za materijal uz dostavu računa, a ostalo po obavljenim radovima uz zadržavanje dijela iznosa do primopredaje. To govore stoga što je upravo ovo posljednje što su naglasili dobar početak za eventualnu nadoknadu štete.

- S prikupljenim dokazima, računima, fotografijama, svjedocima i napravljenim zapisnicima o onome što je dogovoreno i što je napravljeno te sastaviti formalni zahtjev o dovršetku radova ili popravku loše izvedenog. To službenim putem poslati izvođaču radova uz navedene rokove i najavu budućih koraka. Ako su štete većih iznosa, dobro je za procjenu uzeti vještaka - savjetuju stručnjaci.

Ako je riječ o prijevari i uzimanju novca, dobro je podnijeti kaznenu prijavu policiji, ako je riječ o neispunjenju ugovora to je građanska tužba, a ako nema računa dobro je sve prijaviti Poreznoj upravi.

Razloga za ovakvo stanje na tržištu rada posljednjih je godina u našoj zemlji mnogo. Posebice nakon potresa na Banovini golema je potražnja u odnosu prema ponudi. Potresi su, prema nekim podacima, oštetili oko 26.000 zgrada, što je enorman pritisak na sektor, a tu je turizam i val renovacija koji su otvorili prostor i za one koji nikada nisu niti pomišljali da bi se mogli baviti takvim poslovima. Kažu da prilika stvara lopova, a u Hrvatskoj je već više od desetljeća kroničan manjak kvalificiranih radnika. Prije svega zbog odlaska kvalitetne radne snage u inozemstvo, ali i slabog interesa mladih za strukovna zanimanja.

OECD je već prije tri godine upozoravao da će u Hrvatskoj manjak odgovarajućih radnika u graditeljstvu dovesti do ograničenja u poslovanju tvrtki. Hrvatska je 2024. izdala oko 206.529 dozvola za rad, a graditeljstvo je među sektorima koji najviše ovise o tom uvozu radnika. Pokazalo se, međutim, da to pomaže pokriti rupe, ali traži ozbiljan nadzor, mentoriranje i standarde koji u pravilu izostaju.