Kontinentalnih 13 županija u 2025. su u ukupnim turističkim rezultatima zadržale udjel iz 2024. od 6,3 posto, s 1,4 milijuna dolazaka turista, kao i u ukupnim noćenjima od tek 2,5 posto, s 2,8 milijuna, a slične udjele u ukupnim rezultatima imao je i sam Grad Zagreb, pokazuju podaci HTZ-a iz sustava eVisitor.

Ukupno je u Hrvatsku u 2025. došlo 21,8 milijuna turista ili 2,2 posto više nego u 2024., a ostvarenih 110,1 milijun noćenja porast je od 1,2 posto, pri čemu je uobičajeno za hrvatski turizam da je glavnina dolazaka, 19,3 milijuna, i noćenja, 104,6 milijuna, ostvarena u sedam jadranskih županija.

Udjel 13 kontinentalnih županija, ne računajući Grad Zagreb, u ukupnim dolascima turista u 2025. od 6,3 posto znači da ih je u svima bilo gotovo 1,4 milijuna, što je i 3,1 posto više nego u 2024., dok se udjel od 2,5 posto u ukupnim noćenjima odnosi na ostvarenih 2,8 milijuna noćenja ili dva posto više.

Grad Zagreb opet kao svih 13 zajedno, od kojih najveći prometi u Karlovačkoj i Zagorju

Grad Zagreb je i u 2025., kao i ranijih godina, imao turističke fizičke rezultate kao svih ostalih 13 kontinentalnih županija zajedno - s 1,44 milijuna u plusu je od 1,1 posto u odnosu na 2024., a porast od tri posto ostvario je s 2,8 milijuna noćenja. Time su i njegovi udjeli u ukupnim dolascima i noćenjima turista slični kao kod svih ostalih 13 županija na kontinentu - nešto malo veći u dolascima, od 6,6 posto, te isti kod noćenja, od 2,5 posto.

Promjene u 2025. nije bilo ni u poretku kontinentalnih županija po ostvarenom turističkom prometu, pa je tako Karlovačka županija među njih 13 opet bila najposjećenija, s 335,6 tisuća turista i 599,5 tisuća noćenja, no što je i manje u odnosu na 2024. - za jedan i dva posto.

Slijedi Krapinsko-zagorska županija s porastima dolazaka turista za 5,7 posto, na njih 214,4 tisuće i noćenja za 9,3 posto, na 468,6 tisuća, te Zagrebačka županija, koju je u 2025. posjetilo 176,3 tisuće turista ili četiri posto više nego 2024., ali ostvarenih 305,5 tisuća noćenja predstavlja pad od 0,5 posto.

PIXSELL

Najveći plusevi u Slavoniji, najveći minusi na Bilogori i Banovini

Nakon njih, sa 159 tisuća dolazaka i 330,2 tisuće noćenja je Osječko-baranjska županija, koja se time među 13 kontinentalnih županija, ali i u cijeloj Hrvatskoj, ističe i s najznačajnijim porastima dolazaka i noćenja turista u odnosu na 2024., od 12,4 i 15,6 posto.

Varaždinsku županiju u 2025. posjetilo je 2,3 posto više turista ili njih ukupno 115,4 tisuće, dok je noćenja bilo gotovo četiri posto manje ili ukupno 250,5 tisuća. Iza nje je Međimurska županija s porastima od 4,3 posto, na 196,7 tisuća turista, i od 5,8 posto, na 243,1 tisuću noćenja. Tu je i Vukovarsko-srijemska županija, gdje 100 tisuća turista i 173 tisuće noćenja predstavlja poraste od 1,5 i jedan posto.

U ostalih šest kontinentalnih županija ostvareno je po manje od sto tisuća noćenja.

Brodsko-posavska županija ih tako bilježi 96,6 tisuća, što je i jedan od većih porasta među svim županijama, od 13,6 posto u odnosu na 2024., pri čemu je u tu županiju došlo i 14 posto više turista.

Bjelovarsko-bilogorska županija, s druge strane, u minusima je od 14,5 posto u dolascima turista, a od 16,5 posto s obzirom na njihovih 85,8 tisuća noćenja. Tu je i Sisačko-moslavačka županija, koju je u 2025. posjetilo 14 posto manje turista, a koja ima i najveći minus u noćenjima u Hrvatskoj, od 25,5 posto, s ukupno 65,4 tisuće noćenja.

Pad noćenja od 10,1 posto, na 66,5 tisuća, zabilježila je i Požeško-slavonska županija, dok se sa 8,6 posto više dolazaka turista nego 2024. ističe Koprivnilko-križevačka županija, a još više sa zapravo najvećim rastom noćenja među svima u Hrvatskoj, od čak 18 posto, na 56,4 tisuće.

Najmanje noćenja u Hrvatskoj, među svim županijama, bilo je 2025. u Virovitičko-podravskoj županiji, 39,6 tisuća, što je za njih porast od dva posto, a posjetilo ju je i pet posto više turista nego 2024.

Svih sedam jadranskih županija u plusevima

Svih sedam jadranskih županija je u plusevima i s dolascima i noćenjima turista u odnosu na 2024., koji se kreću između 0,3 do 3,3 posto, u čemu je zanimljivost da je Šibensko-kninska županija imala taj najmanji postotak rasta od 0,3 posto u noćenjima turista, ali i najveći plus na Jadranu, od 3,3 posto, kada je riječ o dolascima.

Na Jadranu je, kao i u cijeloj Hrvatskoj, turistički tradicionalno najjača i u 2025. bila Istarska županija s 5,1 milijun dolazaka turista i 30,3 milijuna noćenja, čime je i u plusu od 1,3 posto u odnosu na 2024.. Slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija s 21 milijun noćenja ili 1,2 posto više, te Primorsko-goranska s 18,4 milijuna noćenja ili 1,3 posto više.

Četvrta je Zadarska županija s 15,5 milijuna noćenja ili 0,6 posto više, slijedi Dubrovačko-neretvanska s gotovo 9,3 milijuna noćenja ili 1,7 posto više, spomenuta Šibensko-kninska sa 6,6 milijuna ili 0,3 posto više, te Ličko-senjska županija, u kojoj je 3,5 milijuna noćenja porast od 2,4 posto.