Europsko vijeće, odnosno šefovi država i vlada zemalja članica EU-a, u prosincu prošle godine donijeli su odluku o tome da će se EU kao cjelina na financijskim tržištima zadužiti za 90 milijardi eura koje će tijekom 2026. i 2027. proslijediti Ukrajini kao pomoć u borbi protiv ruske agresije, koja traje sada već skoro četiri godine. Odluku su donijele 24 zemlje, među kojima je i Hrvatska, a Mađarska, Češka i Slovačka otklonile su mogućnost sudjelovanja u tom pothvatu.

Europski čelnici nakon višednevne drame ipak su na kraju odustali od toga da kao kolateral za kredit iskoriste 130 milijardi eura blokiranih ruskih sredstava pohranjenih u raznim europskim institucijama od kojih bi najviše bio izložen belgijski Euroclear. Europska komisija (EK) trenutno je u proceduri realizacije ovog kredita, ali i donošenja odluke o tome koliko će pojedina država članica biti izložena mogućnosti da mora vraćati kredit.

- Još uvijek se ne zna kako će to na kraju ići, ali dosadašnji zajmovi za Ukrajinu išli su tako da se EK zadužuje i prosljeđuje novac Ukrajini, a jamstva za vraćanje zaduženja daju države članice. Ovisno o tome što točno piše u odluci koja će biti donesena, ako Ukrajina neće biti sposobna vratiti novac, on će kreditorima biti vraćen tako da članice povećaju uplate u europski proračun ili tako da EU poveća vlastite prihode kojima bi vratio ovo, ali i različita ranija zaduženja. Tehnički će to biti odrađeno slično kao i kada je EK komisija uzimala kredite za Plan za oporavak i otpornost. Tada je taj novac išao državama članicama kao zajam koje one vraćaju, a dio kao nepovratna sredstva, ali koja onda dijelom posredno vraćaju kroz uplate u proračun EU-a. Vidimo u novom Višegodišnjem financijskom okviru da se svake godine moraju izdvojiti sredstva za vraćanje zajmova za Planove za oporavak i otpornost. O tome kako će sad namaknuti ova sredstva ako ih Ukrajina neće moći vratiti, članice se dogovaraju. Ili će morati povećati uplate, kako je sad i zamišljeno, ili će se uvesti novi vlastiti porezni prihod, smatra članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić.

Udio hrvatskog BDP-a u ukupnom BDP-u EU-a je prema službenim podacima 0,5 %. Ta se svota izračunala kao zbroj BDP-ova svih država članica. No to ne znači da bi Hrvatska tu sudjelovala baš točno s 0,5 %. Primjerice, u proračun EU-a zemlje članice ne plaćaju fiksni udio svog BDP-a, već ima i drugih kriterija - konačna odluka o udjelima još nije donesena.

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot smatra da će račun koji će doći Hrvatskoj nakon što Ukrajina neće moći vratiti kredit, sukladno EU proračunskoj logici, biti otprilike ukupno 500 milijuna eura za 2026. i 2027. godinu. "Znači, svaka godina po 250 milijuna eura. Otprilike vrijednost Pelješkog mosta u dvije godine", kaže.