Predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković na istoj su poziciji kada je u pitanju odluka tzv. Koalicije voljnih da u slučaju primirja pošalje svoje vojnike u Ukrajinu. I Milanović i Plenković su pri stajalištu da hrvatski vojnici u tome neće sudjelovati.

- Kao što sam već puno puta upozoravao da će se dogoditi, pojedine države takozvane koalicije voljnih odlučile su slati svoje vojnike u Ukrajinu. U utorak je u Parizu i formalno iskazana namjera Francuske, Velike Britanije i još nekih država da pošalju vojne postrojbe u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom. Kako bih otklonio svaku sumnju o ulozi Hrvatske vojske u takozvanoj koaliciji voljnih, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH-a poručujem hrvatskim građanima - Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu. O tome, što se mene tiče, ne treba dalje raspravljati - poručio je Milanović u objavi na svom Facebook profilu.

Mnoge zemlje spremne

Plenković je u utorak navečer u Parizu nakon sastanka Koalicije voljnih rekao kako su na njemu "mnoge zemlje izrazile spremnost da participiraju u toj koaliciji, svatko na svoj način". "Neke će participirati i sa snagama koje bi, u slučaju da dođe do prekida vatre i da se postigne dogovor, bile u Ukrajini na terenu. A neke druge zemlje, poput Hrvatske, koja neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij, nastavile bi davati podršku Ukrajini kao što smo to činili i dosad. Bilo političkim, diplomatskim naporima bilo pak bilateralnim paketima vojne pomoći, kao što smo činili i dosad. Ono što je najvažnije jest da se postigne dogovor koji bi omogućio trajan, pravedan i održiv mir", naglasio je premijer.

Milanović je posebno istaknuo da "financijska pomoć Ukrajini na koju se obvezala Vlada RH ne smije biti na štetu Oružanih snaga RH-a". "Dakle, ne smije umanjiti sredstva potrebna za opremanje Hrvatske vojske. Isto tako, takva pomoć ne smije ni na koji način biti na štetu hrvatskih građana i njihova standarda. Dužnost svih hrvatskih institucija vlasti je brinuti se za hrvatske nacionalne interese i za interese naših građana", zaključio je.

Premijer Velike Britanije Keir Starmer rekao je u utorak navečer da će njegova zemlja i Francuska poslati vojne postrojbe u Ukrajinu "ako se sklopi mirovni sporazum s Rusijom". Predstavnici 35 zemalja, članica tzv. Koalicije voljnih, okupili su se u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre. Govorio je i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, a sudjelovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te jedan od pregovarača, Trumpov zet Jared Kushner. Starmer je rekao da je na sastanku potpisana "Deklaracija o namjeri", te da ona "otvara put za pravni okvir prema kojem bi britanske, francuske i partnerske snage mogle djelovati na ukrajinskom tlu". "Mir u Ukrajini bliži je no ikad prije iako najteži koraci tek slijede. Nastavit ćemo činiti pritisak na Rusiju, uključujući nove mjere protiv trgovaca naftom i operatora flote u sjeni koji podržavaju Moskvu", ističe.

Velika prekretnica

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao je da bi "nekoliko tisuća francuskih vojnika moglo biti raspoređeno kako bi se održao mir u Ukrajini nakon potpisivanja primirja s Rusijom u sklopu multinacionalnih snaga Koalicije voljnih". "Riječ je o potencijalnom razmještanju nekoliko tisuća vojnika kao dio naših vanjskih operacija odmah nakon što se postigne mir", rekao je. Kushner je ocijenio da je "sastanak u Parizu bio velika prekretnica". "To ne znači da ćemo sklopiti mir, ali mir ne bi bio moguć bez napretka koji je ovdje postignut", rekao je. Witkoff smatra da su uglavnom uskladili sigurnosne protokole. "Teritorijalne opcije bit će najkritičnije pitanje. Nastavit ćemo razgovore o tome. Nadamo se da ćemo smisliti određene kompromise u vezi s tim", rekao je. Njemački kancelar Friedrich Merz kaže da bi Njemačka mogla biti na susjednom NATO području u slučaju mirovnog sporazuma te da će biti potrebni kompromisi kako bi se postigao mir.

Deklaracija Koalicije voljnih, između ostaloga, predviđa “sudjelovanje u predloženom mehanizmu za praćenje i provjeru prekida vatre pod vodstvom SAD-a”. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u Moskvi je pak ocijenio da “političari u Europi koji potiču antirusku histeriju ne vjeruju u vlastite strategije i stoga su osuđeni na propast”.